Na redovnoj dnevnoj konferenciji za novinare glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) osvrnuo se na utjecaj koji pandemija koronavirusa ima na svjetsku ekonomiju.
Tedros Adhanom Ghebreyesus smatra da bi ekonomska kriza mogla biti izraženija i duže potrajati ako zemlje požure s ukidanjem mjera ograničenja. S njime se slaže i voditeljica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Krisalina Georgieva, piše BBC.
"Nikada u povijesti MMF-a nismo svjedočili prekidu svjetske ekonomije“, kazala je Georgieva, dodajući da je ova kriza "puno gora" od finansijskog kraha 2008.
"Ograničenja koje su mnoge zemlje postavile radi zaštite javnog zdravlja imaju teške posljedice na pojedinačne porodične prihode, ali i na cijele ekonomije zajednica i naroda. Kratkoročno gledajući, države mogu olakšati teret svom stanovništvu kroz programe socijalne skrbi kako bi osigurale da ljudi imaju dovoljno hrane i druge životne potrepštine", kazao je Ghebreyesus.
"Za neke zemlje sada je važno oslobađanje duga kako bi se mogle brinuti o svom narodu i kako bi mogle izbjeći ekonomski kolaps. Na tom je području potrebna saradnja WHO-a, MMF-a i Svjetske banke. Najbolji način da se što prije ukinu ograničenja i olakša ekonomski oporavak jest napad na koronavirus agresivnim i sveobuhvatnim paketom mjera o kojima smo već mnogo puta govorili: locirajte, testirajte, izolirajte i liječite svaki slučaj te svaki kontakt", naglasio je glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.
"Ako zemlje požure s ukidanjem ograničenja, pandemija koronavirusa mogla bi se rasplamsati što bi moglo produžiti i ekonomsku krizu. Finansiranjem zdravstva ne ulažemo samo u spašavanje života, već i u dugoročni socijalni i ekonomski oporavak", dodao je.
"Ovo su 3 glavna područja na koja bi se države trebale usredotočiti. Prvo, pozivamo sve zemlje da osiguraju finansiranje osnovnih zdravstvenih mjera, uključujući pronalaženje slučajeva zaraze koronavirusom, testiranje, traženje kontakata, prikupljanje podataka i rad na komunikaciji te pružanju informacija. Drugo, pozivamo zemlje da ojačaju temelje svog zdravstvenog sistema. To znači da zdravstvenim radnicima moraju biti isplaćene plaće, a zdravstvenim ustanovama osigurana opskrba nužnog medicinskog materijala", kazao je Ghebreyesus.
"Treće, pozivamo sve zemlje da uklone finansijske prepreke u zdravstvenoj skrbi. Ako ljudi odgađaju pregled ili odustanu od odlaska ljekaru jer sebi to ne mogu priuštiti, oni time ne nanose štetu samo sebi, već olakšavaju širenje pandemije koju je onda sve teže kontrolirati", dodao je.
