Nakon čaja, pivo je najčešće konzumiran napitak na svijetu, a mnogi bez ovoga zlaćanog nektara ne mogu ni zamisliti kraj radne sedmice.
Ako se i vi ubrajate među njih, svidjet će vam se podatak da je vaša omiljena kapljica odigrala uistinu važnu ulogu u historiji čovječanstva.
Čudesni napitak
Prije otprilike pedeset hiljada godina, naši preci živjeli su nomadskim životom. Lovili su divljač i ribu, skupljali jestive biljke i školjke, a privremena zakloništa tražili su u pećinama i šatorima od životinjske kože. No, prije otprilike dvanaest hiljada godina, došlo je do radikalne promjene.
Ljudi na Bliskom istoku napustili su lovačko-skupljački način iz paleolitika te počeli obrađivati zemlju, nastanjujući se u selima koja su se kasnije razvila u prve gradove. Vodu, jedino piće koje je paleolitički čovjek poznavao, dijelom je zamijenio jedan novi, naoko čudesni napitak. Proizvodio se od ječma i pšenice, žitarica koje su se prve počele planski saditi i obrađivati, a s vremenom je postao središnji element društvenog, vjerskog i gospodarskog života te je ubrzao napredak ranih civilizacija. Govorimo, dakako, o pivu.
Piktogram iz Mezopotamije
Ne zna se kad je prvo pivo proizvedeno no, sudeći po piktogramu iz Mezopotamije koji prikazuje dvije osobe kako piju ovaj napitak uz glinenog vrča, na Bliskom istoku se konzumiralo četiri tisućljeća prije Krista. Jasno je, međutim, da je širenje piva bilo usko povezano s kultivacijom žitarica od kojih se proizvodilo te prihvaćanjem zemljoradnje.
Isprva, žitarice su korištene samo kao hrana. Nisu se mogle jesti sirove, pa su se drobile i namakale u vodi, a potom zagrijavale na vatri. Ubrzo se otkrilo da se, za razliku od ostalih namirnica, mogu uskladištiti mjesecima pa čak i godinama, što je potaknulo razvoj oruđa i tehnika za njihovo skupljanje, preradu i skladištenje u dubokim jamama. Bili su to, istinabog, teški fizički poslovi, no itekako isplativi – pružali su sigurnost u periodima oskudica.