Nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava podnijele su krivičnu prijavu Tužilaštvu za organizovani kriminal u Srbiji jer smatraju da ono što je bilo upotrijebljeno protiv mirnih građana u centru Beograda 15. marta u 19.11 sati bio teroristički akt.
Neidentifikovano zvučno oružje čije postojanje na ulicama vlast kategorički odbija izazvalo je zdravstvene probleme kod hiljada ljudi koji su tada bili u ulici Kralja Milana u Beogradu.
Traže podršku organizacija civilnog društva
Više od 3.000 građana javilo se organizacijama civilnog društva koje štite ljudska prava.
"Ovo krivično djelo kao što možda znate, a možda i ne znate se radi kada postoji namjera da se ozbiljno zastraši stanovništvo.
Iz svjedočenja smo vidjeli da je stanovništvo ozbiljno zastrašeno", kaže Katarina Golubović iz Yucoma (Komitet pravnika za ljudska prava).
Prema njenim riječima, masovan odziv građana organizacijama civilnog društva jasno ukazuje na zabrinutost da je neko pokušao da izvede napad na njih i oslikava duboko ukorijenjeno nepovjerenje građana u institucije sistema.
"Budući da je 8. aprila istekao rok u kom je Srbija bila dužna da Evropskom sudu za ljudska prava dostavi komentare na odgovor o navodnoj upotrebi soničnog ili drugog sredstva tokom protesta 15. marta, očekujemo obavještenje Suda već danas", rekao je Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava.
U skladu sa narativom koji se koristi obraćanju javnosti, država je u svom odgovoru Evropskom sudu za ljudska prava negirala upotrebu i posjedovanje bilo kakvog soničnog ili sličnog oružja, dodao je Ilić.
Platforma zvuk.labs.rs sadrži svjedočenja o zvučnom napadu tokom mirnog okupljanja kojim su građani odavali počast žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Stranica je već danas oborena.
Grupisana svjedočenja
Kako je objasnio Đorđe Krivokapić iz SHARE Fondacije, svjedočenja su grupisana prema zonama koje pokrivaju prostor od Palate Albanija do Slavije.
Baza sadrži i podatke o analizama zvuka i drugih nadražaja koje su građani opisivali, uz poseban fokus na psihološke efekte – strah, uznemirenost, konfuziju, osjećaj ukočenosti i druge posljedice koje, kod nekih građana, traju i gotovo mjesec dana nakon protesta.
Svoja iskustva iz te večeri sa novinarkom Raporta podijelio je i Beograđanin Saša Krstić koji je te večeri stajao u ulici do one u kojoj je pušten nedefinisani zvuk.
"Ja sam bio u Kolarčevoj ulici na kraju kolone, odavali smo poštu nastradalima.
Bila je tišina i jedino su se čuli neki motori kod spomenika Knezu Mihajlu i neki ljudi koji su pričali tamo, ali ipak je tišina preovladavala. Ispred mene je bio veliki broj ljudi.
Po mojoj procjeni poslije nekih deset minuta prema nama je potrčalo nekih 100, 200 ljudi i to me je zaprepastilo.
Nisam ni mogao da znam šta se dešava, a sigurno nisam čuo nikakav zvuk, ali i bio sam dalje od centra dešavanja.
U tom trenutku više sam osjetio nekakav unutrašnji strah i potrčao par metara nazad, ali sam se odmah vratio da vidim šta se dešava.
Tu noć nisam mogao da dođem do zaključka te sam tek sutradan na nekim medijima vidio šta se zapravo desilo.
Svakako je tu nešto bilo, neobjašnjivo, meni zastrašujuće, al' s obzirom da nisam bio bliže, recimo u ulici Kralja Milana, nisam ni kompetentan za preciznije opažanje"
Za razliku od Saše, Božo Prelević bio je u ulici u spornoj ulici:
Osjetili malaksalost
"Ljudi su osjetili malaksalost. Taj zvuk je bio vrlo karakterističan.
Sasvim sigurno je korišten zvučni top jer sam ja svojevremeno bio ministar policije i bio sam na demonstraciji tog oružja u inostranstvu, pisao sam taj zakon.
To oružje koje ne postoji u nomenklaturi oružja, koje policija smije da upotrijebi protiv građana."
Podsjetimo da su eksperti za zvuk iz neprofitne organizacije EarShot analizirali četiri različita snimka sa mjesta zvučnog udara i preliminarno utvrdili buku kakvu proizvodi Vortex Ring Gun ili Vortex Cannon.
Bitno je naglasiti i da je profesor socijalne psihologije Clifford Stot sa britanskog Univerziteta Kil, u svom preliminarnom mišljenju, ponašanje ljudi u trenutku incidenta objasnio kao naglu promjenu u ponašanju koja nije posljedica lažne uzbune, već prisustva „spoljašnje sile ili stimulusa koji zaslužuje dodatnu istragu“.
A dok traje dodatna istraga, režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića svakodnevno pojačava pritisak na medije, strane državljane.
Tako su novinare Nove S i N1 zvanično putem televizija sa nacionalnim frekvencijama u filmu "Zlo Doba" proglasili državnim neprijateljima.
Pojedinačno su licitirani novinari koji izvještavaju sa studentskih protesta.
Na meti i novinari i državljani zemalja regiona
Međutim, na meti nisu samo novinari već i državljani evropskih i regionalnih zemalja.
Svi koji podrže studente budu deportirani i zabranjuje im se ulazak u Srbiju. Zbog toga Hrvatska sprema protest Srbiji.
"Nismo Sjeverna Koreja pa da vlada ili ministarstvo izda dekret nemojte pisati po internetu.
Ne mogu špekulirati da je to motiv jer u obrazloženju samo piše da je to bezbjednosna ugroza kako se kaže na godinu", tvrdi ambasador Hrvatske u Srbiji Hidajet Biščević.
Najavio je da će zbog toga će vlastima u Srbiji uručiti oštru protestnu notu.
Dok traje zaoštravanje odnosa zemalja u regionu, sve teža pozicija i situacija u Srbiji vidljiva je u graničnim dijelovima Bosne i Hercegovine gdje su na svakoj benzinskoj pumpi ili marketu vozila sa tablicama srbijanskih gradova.
