Uz vrlo ograničene budžete značajnog dijela bh. građana, sve veći izazov postaje i osigurati pristojan obrok. Odlazak na more mnogima je nedostižan, dok neki, pak, kreditna zaduženja otplaćuju čak do narednog ljetovanja. No, šta kada mladi odluče osamostaliti se i kupiti stan? Čini se nemogućim, uz visoke cijene nekretnina, kao i kamatnih stopa. Nude li vlasti konkretna rješenja?
Trenutno se na tržištu nekretnina u Tuzli stan u novogradnji teško može kupiti ispod 4.000 KM po kvadratu, a stanovi u starogradnji prelaze 3.000 KM. Za većinu mladih bračnih parova kupiti stan u ovom trenutku postalo je nemoguća misija.
Iako ima stalni posao i solidnu plaću, Almasa Bečić i ne pomišlja na kupovinu stana u ovom trenutku i kaže da je prisiljena biti podstanar.
"Neka prosječna cijena stana dakle trenutno je oko 400, 450 KM, dakle bez režija, što je onako poprilično jedna krupna svota novca koju trebate izdvojiti, sve i da imate jednu prosječnu platu", ističe Almasa Bečić, omladinska aktivistica iz Tuzle.
Ključna prepreka za mlade ljudi u donošenju odluke da kupe stan podižući kredit jeste nesigurnost u firmama u kojima su zaposleni. To svakako otežava i samu mogućnost za podizanje kredita. Grad Tuzla već sedmu godinu odobrava sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih subvencionirajući kamate za kredite u komercijalnim bankama. Ove godine za to izdvojeno je 142.000 KM, a do sada je oko 200 mladih bračnih parova dobilo ova sredstva. U gradskoj upravi su svjesni da je to, ipak, nedovoljno za rješavanje stambenog pitanja mladih.
"Ono što grad Tuzla planira u budućnosti, aplicirali smo na dva projekta, državnog i federalnog ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za izgradnju zgrada tipa neprofitnog socijalnog stanovanja po uzoru na zgrade koje smo pravili za raseljene osobe, gdje ćemo prioritet staviti upravo na mlade ljude", navodi Admira Atić Tupković iz Gradske uprave Tuzla.
U Gradskoj upravi se nadaju da bi se koncem ove ili početkom naredne godine ovaj projekat mogao početi realizirati, a cilj je da se izgradi 200-injak stanova. Ovaj model, koji je praksa u mnogim evropskim gradovima, mogao bi biti i motivirajući faktor za ostanak mladih ljudi u bh gradovima, piše BHRT.
