Svijet

Zabrinjavajuće: Desnica sve jača na istoku Njemačke

„Od međusobnih prozivki, niko više ne stiže govoriti o političkim idejama za budućnost", požalio se na Twitteru Andre Neumann, gradonačelnik Altenburga u istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini Tirinška.

Neumann je član Kršćansko-demokratske unije (CDU). Uvjeren je da napetosti ne pomažu nikome – osim desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD).

Ispod tweeta je svježa anketa koja pokazuje da je AfD sada već uvjerljivo najjača snaga u Tirinškoj (28 posto). Slijede Ljevica (22) i CDU (21).

Sve bolje stoje na istoku

Za etablirane stranke, zabrinjavajuće je što AfD na istoku Njemačke sve bolje stoji. Iduće godine se glasa u pokrajinama Tirinškoj, Saskoj i Brandenburgu. To su tri od pet pokrajina koje su ranije bile dio Istočne Njemačke (DDR), prenosi DW.

U ovim pokrajinama je AfD godinama jači od saveznog prosjeka. Međutim, sada bi ova stranka toliko mogla ojačati, da drugima može postati gotovo nemoguće da formiraju stabilne vlade.

Demokršćanski premijer Saske Michael Kretschmer za ovaj trend krivi stranku Zelenih – s kojom je inače u pokrajinskoj koaliciji.

"Ekološko ludilo Zelenih je prokockalo povjerenje stanovništva", rekao je Kretschmer za Bild.

Kaže, planovi savezne vlade, u kojoj su, osim zelenih, još socijaldemokrati i liberali, vodit će „deindustrijalizaciji i pobuni u stanovništvu“.

On time misli na "zelenu agendu", to jest dugoročne planove o klimatskoj neutralnosti.

AfD svojim istupima dobro pogađa raspoloženje dijela građana pogotovo kada se radi o temama poput antipandemijskih mjera ili priljeva izbjeglica.

Politolog Benjamin Hohne kaže da su konzervativne i progresivne stranke žešće podijeljene na istoku nego na zapadu zemlje.

Najkompliciranije u Tirinškoj

"Na zapadu zeleni i demokršćani dijele određene svjetonazore", kaže on za ARD.

Najkompliciranije je u Tirinškoj, gdje stranka Ljevica i dalje ima zavidan postotak glasova ali predvodi tek manjinsku vladu sa socijaldemokratima i zelenima.

Nejasno je kako tamo skovati stabilnu koaliciju, s obzirom na to da demokršćani odbijaju saradnju i s ljevicom i s AfD-om. Njih doživljavaju kao nedemokratske stranke (Ljevica je nasljednica režimske stranke DDR-a SED).

Kako kaže Hohne, to što sve ostale stranke isključuju saradnju s AfD ima svoju političku cijenu.

Predsjednica AfD-a Alice Weidel javno je rekla kako očekuje svoju stranku u vlasti u nekoj od tri istočne pokrajine. To bi bio prvi put da ova stranka sudjeluje u radu neke vlade.

Oštra retorika

Pri tome, AfD nimalo ne ublažava oštru retoriku o izbjeglicama, islamu, protivljenju zaštiti klime...

Posebno su istočni odbori stranke u rukama takozvanog Krila. To je ekstremno desničarska frakcija AfD-a. Dijelovi stranke zbog toga su potpadali pod prismotru Službe za zaštitu ustavnog poretka. Odnedavno se mladež AfD-a i službeno vodi kao ekstremno desna.

Razni političari AfD-a, stranke nastale povodom krize eura 2013., tokom godina bili su na meti kritika zbog retorike koja dijelom podsjeća na nacionalsocijalističku.

Očito to ne udaljava birače s istoka. Mnogi od njih su razočarani rezultatima njemačkog ujedinjenja. I natprosječno se protive useljavanju, pogotovo primanju izbjeglica.

No, šanse AfD-a za ulazak u koaliciju s drugima je praktično nepostojeći. Svi drugi zaziru od saradnje.

„Dok god za AfD ne postoje zabranjene teme, ta stranka će ostajati u zaleđu“, zaključuje Benjamin Höhne.