Opći trend starenja populacije nije zaobišao ni burzu rada. Na popisu nezaposlenih Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) gotovo trećina je starijih od 50 godina, odnosno nešto više od 32%.
"Nemoguće je, iz naše perspektive, podijeliti uzroke za gore navedenu činjenicu tj. reći jedan konkretan razlog, npr. iseljavanje osoba iz BiH. Radi se o sklopu razloga, trendova, utjecaja politika ili nedostatka istih koji utječu na demografske pokazatelje", istaknula je za Fenu Anita Perić rukovoditeljica Sektora za analizu, plan, informiranje i informatiku Službe za zapošljavanje HNK-a Anita Perić.
To što evidencija nezaposlenih "stari" stvara dodatan problem zadovoljavanja potreba tržišta rada, upozorila je Perić.
"Jedno od rješenja ovoga problema jest organiziranje provođenja obuka za tražene poslove u sistemu cjeloživotnoga obrazovanja i obrazovanja odraslih, za što je potrebna uređena zakonska regulativa i stabilan sistem obrazovanja ovoga tipa, što trenutno nije slučaj", kazala je Perić.
Ipak, što se statistike nezaposlenosti tiče ona je pozitivna. Nezaposlenost je u odnosu na prošlu godinu pala za 7,6%. Nezaposlenih u HNK-u je 25313 osoba. Zapravo, trend opadanja nezaposlenih bilježi se od 2014.do 2019.godine.
"To je bio pokazatelj jačanja privrede u kanotnu pa i u Federaciji. Pojava pandemije koronavirusa (COVID-19) prekinula je pozitivan trend i dodatno usložnila poteškoće u privredi i na tržištu rada", navela je Perić uz napomenu da je potom opet došlo do promjena.
"Tržište rada se, po našim pokazateljima, u značajnoj mjeri oporavilo. U evidenciji nezaposlenih osoba broj evidentiranih nezaposlenih je manji za 13,3 % u odnosu na kraj 2019. godine", kazala je Perić.
Prema njezinim riječima, u istom razdoblju rastao je broj zaposlenih, i to za 5,7%.
"Krajem 2019. godine na području HNK-a je bilo zaposleno 54.115 radnika, a sredinom 2023. godine taj broj iznosi 57.190 zaposlenih", ustvrdila je Perić.
Poslodavci sve više traže radnike putem Službe za zapošljavanje HNK-a. Najviše iz uslužnog i turističko-ugostiteljskog sektora za radna mjesta prodavača, kuhara, konobara, spremačica soba. Također, veliki su zahtjevi za radnicima i u sektorima građevinarstva te medicine.
U Službi za zapošljavanje napominju da poslodavci iz privatnog sektora nemaju obvezu oglašavanja radnih mjesta pa se podaci odnose samo na one koji su se za to odlučili te ne moraju nužno biti tačan prikaz stanja na tržištu rada.
S obzirom na sve više potreba, a sve manje mladih na burzi rada u Službi za zapošljavanje naglašavaju kako je razvijanje sistema obrazovanja odraslih osoba jedan od najbitnijih alata za postizanje boljeg balansa između ponude i potražnje na tržištu rada.
Modernizacija formalnog obrazovanja, s naglaskom na jačanje praktičnog rada u obrazovnim institucijama su, naglašavaju u Službi za zapošljavanje, put za bolju povezanost između poslodavaca i raspoložive radne snage.
Tom bi, dodaje Perić, zasigurno doprinijelo i provođenje specifičnih obuka kojima se nezaposlena osoba može u kratkom razdoblju osposobiti za obavljanje nekog posla.
