"Budućnost država Zapadnog Balkana leži u EU kao dijelu evropske porodice. Podrška njima na ovom putu je moja centralna briga." To je potvrdila ministrica pravde Alma Zadić tokom putovanja koje je do četvrtka vodilo u Srbiju, Crnu Goru i na Kosovo.
Zadić je tamo potpisao deklaracije o pojačanoj pravosudnoj saradnji. Sada postoje odgovarajući sporazumi sa svih šest država Zapadnog Balkana.
Ministrica je podsjetila da su takve deklaracije već potpisane sa ministarstvima pravde Bosne i Hercegovine, Albanije i Sjeverne Makedonije 2022. i 2023. godine.
"Cilj svih mjera sadržanih u njima je jačanje vladavine prava, nezavisnog pravosuđa i borbe protiv korupcije."
Ovim putovanjem ona također šalje jasan signal regionu, priznala je Zadić, koja je i sama rođena u Tuzli 1984. godine, a sa porodicom izbjegla u Austriju 1990-ih.
"Austrija će nastaviti da podržava države Zapadnog Balkana kao pouzdanog partnera na njihovom putu ka EU".
Cilj je "što je brže moguće dalje napredovati u jačanju vladavine prava u regionu u cilju njegovog približavanja Evropskoj uniji i izvlačenja koristi iz međusobne razmjene iskustava, kazala je Zadić i dodala:
"Zato će se intenzivirati razmjena o temama nezavisnog pravosuđa, borbe protiv korupcije, digitalizacije, krivičnog prava, ali i građanskog i procesnog prava“. Osim toga, od centralnog je značaja promoviranje regionalne razmjene između zemalja Zapadnog Balkana, rekla je ministrica pravde.
Zemlje zapadnog Balkana Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija su zvanični kandidati za članstvo u EU. Kosovo također ima za cilj da se pridruži EU, ali je trenutno samo potencijalni kandidat. Pet članica EU - Španija, Grčka, Rumunija, Slovačka i Kipar - ne priznaju nezavisnost Kosova, koja je proglašena 2008. godine. Od 1. januara građanima Kosova je dozvoljen ulazak u šengenski prostor bez vize, javlja oe24.
