Izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva Republike Srpske (RS), od nekih subjekata u javnosti označene kao namjeravano neprihvatljivo suzbijanje slobode govora, u najavljenom su dnevnom redu sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), sazvane za danas u Banjoj Luci.
Visoke novčane kazne
Ove izmjene izazvale su burnu reakciju javnosti, stoga mnogi navode da će povodom toga u Banjoj Luci danas biti održan protest nezadovoljnih građana i medijskih radnika.
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS-a, kolokvijalno nazvan 'zakonom o kriminalizaciji klevete', tretira klevetu i uvredu kao krivična djela i najavljuje visoke novčane kazne za prekršioce, prema dosad objavljenim informacijama.
Od subjekata iz novinarske zajednice shvaćen je kao propis što može, zajedno sa setom drugih propisa, negativno uticati na slobodu govora medija u tom entitetu. Osim novinarskih udruženja, reagirale su i neke međunarodne organizacije.
Iz Vlade Republike Srpske ustvrdili su da namjeravane izmjene Krivičnog zakonika RS ne mogu ugroziti slobodu govora niti dovesti pod udar njegovih odredbi novinare ako kvalitetno rade njihov posao.
Sattler pisao rukovodstvu NSRS
Na ove izmjene osvrnuo se i šef delegacije Evropske unije Johann Sattler. Sattler je uputio pismo rukovodstvu Narodne skupštine entiteta RS dan uoči sjednice na kojoj će se naći Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika da takav dokument povuku.
Sattler je u pismu, koje je u posjedu Nezavisnih novina, iskazao duboku zabrinutost Evropske unije zbog kriminalizacije klevete i uvrede.
Pismo stiglo je, između ostaloga, i na adresu Milorada Dodika, predsjednika RS-a, Radovana Viškovića, premijera RS-a, kao i Miloša Bukejlovića.
Pismo prenosimo u cijelosti.
"Uvaženo rukovodstvo Narodne skupštine RS-a,
Obraćam vam se kako bih izrazio snažnu zabrinutost Evropske unije u vezi sa nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a kojim se uvodi nova glava s krivičnim djelima protiv časti i ugleda, a koje ćete razmatrati počevši od sutra (Op.a danas).
Ovakve eventualne izmjene i dopune Krivičnog zakonika imale bi dugoročne i štetne posljedice, od ograničavanja pristupa informacijama do stvaranja klime straha i represije, te, nažalost, predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih sloboda, a time i korak unazad na evropskom putu. Zabrinutost Evropske unije već je jasno iznesena kako nadležnim organima RS-a, tako i javnosti, ali kratki podsjetnik nije naodmet.
Sloboda izražavanja i medija i zaštita novinara su okosnica modernih demokratija. Ali i suštinske vrijednosti za zemlje koje teže pridruživanju Evropskoj uniji.
Pravo na slobodu izražavanja sadržano je u članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima. I ogleda se u 14 ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u Evropskoі uniji.
Kada je BiH dodijeljen kandidatski status, odluka je donesena s jasnim i izraženim očekivanjem da će se raditi na cijelom nizu reformskih oblasti. Jedna od njih je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.
Kleveta je dekriminalizirana 2002. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ipak, pritisak na medije je i dalje ostao. Na mojim nedavnim sastancima sa vlastima RS-a u Banjoj Luci početkom marta, izrazio sam zabrinutost zbog nesavjesnog ponašanja političara javnih zvaničnika u BiH, kojima se tužbe u parničnom postupku koriste za zastrašivane novinara i nihovo prisiljavanje na autocenzuru. Kriminalizacija klevete samo bi pogoršala već ionako lošu situaciju.
Obiman dnevni red
Što se tiče argumenata za kojima često potežu zagovornici inkriminisanja klevete u RS-u da pojedine zemlje članice Evropske unije imaju odredbe koje inkriminišu klevetu, napominjemo da se ove odredbe ne koriste aktivno i na snazi su u zemljama sa funkcionalnim tijelima medijske samoregulacije i pravosudnim institucijama od povjerena, za razliku od konteksta smanjenja javnog prostora i zabrinutosti za slobodu medija u Bosni i Hercegovini i RS-u.
Prepoznajemo rastuću u zabrinutost u Bosni i Hercegovini i šire u vezi štetnih efekata dezinformacija i govora mržnje. Spremni smo pomoći institucijama u njihovim legitimnim naporima u borbi protiv ovih prijetnji u skladu sa evropskim i međunarodnim standardim. Uključujući i zahtjev za stručnim mišljenjem priznatih tijela poput Venecijanske komisije. Međutim, inkriminisanje klevete u ovom trenutku nije prikladan odgovor.
Stoga apeluemo da se u svojim daljim postupanjima vodite potrebom da se osigura puna zaštita slobode izražavanja i medija i odustanete od izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u ovom obliku", navodi se u pismu Sattlera.
Prema službenoj najavi, ovaj zakon je osma tačka predloženog obimnog dnevnog reda za današnju sjednicu Narodne skupštine RS-a.
