Tokom više od 1000 dana rata ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta upozorio zapadne saveznike na strašne, potencijalno nuklearne posljedice ako isporuče Ukrajini oružje koje joj je potrebno za odbranu.
Putinove prijetnje postale su još žešće u novembru nakon što je Bidenova administracija konačno dopustila Kijevu korištenje američkog oružja većeg dometa za napade unutar ruskog teritorija. Kao odgovor, Putin je ažurirao rusku nuklearnu doktrinu i ispalio novu interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu, sposobnu nositi nuklearnu bojevu glavu.
Poruka je shvaćena kao jasna prijetnja saveznicima Ukrajine: "Nemojte nas testirati."
Poznati ritam prijetnji koje se nikad ne ostvaruju
Ali, nakon gotovo tri godine rata, ti su događaji poprimili poznati ritam. Svaki put kad je Ukrajina nešto tražila - prvo tenkove, zatim borbene zrakoplove, pa kazetnu municiju, onda oružje dugog dometa - njeni su saveznici dugo vagali hoće li ga odobriti, bojeći se da će to eskalirati sukob i isprovocirati ruski odgovor.
Svaki put kada je Zapad konačno prihvatio zahtjeve Ukrajine katastrofalne prijetnje Rusije nisu se ostvarile. Ono što je sedmicu bilo tabu, sljedeće je sedmice postalo normalno. Unatoč pojačanim Putinovim prijetnjama otkako je srušen posljednji tabu, malo je razloga vjerovati da će ovaj put biti drugačije, rekli su analitičari za CNN.
Putin je jako uspješan u manipuliranju Zapadom
Umjesto toga, zabrinuta reakcija na posljednju dozvolu Ukrajine još je jedan primjer uspješne strategije Kremlja u prisiljavanju Zapada da se ponaša prema ruskim uvjetima te da svaki novi pokušaj Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji smatra velikom "eskalacijom".
Osim napora na bojnom polju, Kremlj se trudi nagnati Zapad da prihvati ruske argumente i odbaci vlastite, kao i da "donosi odluke u toj alternativnoj stvarnosti koja će Rusiji omogućiti da pobijedi u stvarnom svijetu", ističe američki Institut za ratne studije (ISW) u izvještaju iz marta.
Stari sovjetski koncept "refleksivne kontrole"
Katerina Stepanenko, koautorica tog izvještaja, rekla je za CNN da je ova strategija zapravo oživljavanje sovjetskog koncepta "refleksivne kontrole", prema kojem država nameće lažni niz izbora svojem protivniku, prisiljavajući ga da donosi odluke protiv svojih interesa.
"Uporne rasprave na Zapadu i odgode vojne pomoći Ukrajini jasan su primjer uspješne ruske refleksne strategije kontrole, koja je Zapad obvezala na samocenzuru unatoč rutinskim ruskim eskalacijama rata", rekla je Stepanenko.
Taktika koju smo nedavno vidjeli na djelu
Ova se strategija mogla vidjeti na djelu u četvrtak nakon što je Rusija pokrenula napad velikih razmjera na ukrajinsku električnu mrežu. Iako je Putin rekao da je napad odgovor na odluku Bidenove administracije o omogućavanju korištenja dalekometnog oružja, Rusiji u prošlosti nije trebao izgovor za takve napade.
Nedavne promjene politike zapadnih saveznika Ukrajine - koje su uslijedile nakon što je Rusija uključila oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika u svoje ratne napore - nije eskalacija kakvu Kremlj pokušava predstaviti, ističe Stepanenko.
If Russia uses a nuclear weapon against a NATO country, then this is what will happen to Russia in response.
— Jake Broe (@RealJakeBroe) September 13, 2024
About 45 million Russians will be vaporized in the first hour. Not much of a life remaining for the other 100 million.
Maybe the people of Russia should stop supporting… pic.twitter.com/89AQSNwd2w
"Rusija je pokrenula ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu i rutinski je eskalirala rat kako bi održala svoju inicijativu na bojnom polju. Odobrenje Ukrajini za korištenje dalekometnih sustava protiv Rusije konačno joj omogućuje da izjednači sposobnosti", rekla je Stepanenko.
Bidenova administracija poslala je američke taktičke raketne sustave ili ATACMS u Ukrajinu ranije ove godine, ali je postavila stroge uvjete kako se oni mogu koristiti: mogu se ispaljivati na ruske mete u okupiranoj Ukrajini, ali ne i na teritoriju Rusije.
Rusija je imala ogromne koristi od američkih ograničenja Ukrajini
William Alberque, bivši direktor NATO-ovog Centra za kontrolu naoružanja, razoružanje i neširenje oružja za masovno uništenje, rekao je da ova politika nema mnogo smisla - i da je Rusija od toga imala velike koristi.
"Opskrbivši Ukrajinu ATACMS-om, ali dopuštajući joj da napadne samo okupirana područja, poslali smo Rusiji poruku da je sigurna nekoliko metara od granice", rekao je Alberque za CNN te dodao: "Siguran sam da ruski zapovjednici nisu mogli vjerovati svojoj sreći jer su tako dobro znali gdje mogu uživati u sigurnosti."
Rusija je smjela ubiti koga želi u Ukrajini, a Ukrajinci nisu smjeli ubiti vojnike koji su je napadali
Ova je politika dovela do ideje da Rusija može ubiti bilo koga bilo gdje u Ukrajini, ali Ukrajina ne može ubiti vojnike koji je napadaju ako su preko granice u Rusiji, što je glupost, ističe Alberque.
Postupci Ukrajine ostaju unutar pravila oružanog sukoba. Kao što je poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski rekao za CNN u septembru: "Žrtva agresije ima pravo braniti se i na teritoriju agresora."
Usred zabrinutih reakcija na prošlotjedni razvoj događaja, lako je zaboraviti da Ukrajina već dugo lansira domaće bespilotne letjelice na mete duboko u Rusiji i da je već ispalila zapadno oružje na teritorij koji Kremlj smatra svojim. Odluka da se ispaljuje zapadno oružje malo većeg dometa je razlika u stupnju, a ne u vrsti.
Kijev već duže od godinu dana koristi britanske Storm Shadow projektile za napade na Krim, koji je Rusija okupirala 2014. Kijevu je mjesecima bilo dopušteno da ispaljuje ATACMS na ruske ciljeve u okupiranoj Ukrajini. Rusija te teritorije smatra svojima i upozorila je na strašne posljedice ako ih Ukrajina bude gađala zapadnim oružjem.
Putin i prije Bidenove dozvole prijetio nuklearnim oružjem i - ništa
Od svibnja je Washington također dopustio Kijevu korištenje američkih raketa kraćeg dometa za gađanje ciljeva u Rusiji iz ukrajinske sjeveroistočne Harkivske oblasti. Prije nego što je predsjednik Joe Biden dao zeleno svjetlo, Putin je iznio slične nuklearne prijetnje, upozoravajući da bi potez mogao dovesti do "ozbiljnih posljedica" za "male i gusto naseljene zemlje". Ništa se nije dogodilo.
"Stalno dokazujemo da se zapravo ništa ne događa kad se prijeđe preko lažne crvene linije", rekao je Alberque. Ipak, rekao je da su prijetnje bile dovoljne da spriječe Zapad u isporučivanju resursa potrebnih za obranu Ukrajine.
"Rizik da će Putin napraviti nešto što bi izazvalo stvarnu intervenciju NATO-a je nizak"
Iako su se prijetnje još jednom pojačale nakon prošlotjednog razvoja događaja, Alberque je rekao kako nema mnogo razloga za sumnju da je ovaj put doista drugačije. S obzirom na nadolazeću administraciju Donalda Trumpa - za koju se pretpostavlja da je Putinov željeni ishod američkih izbora – još je manje vjerovatno da će Rusija ispuniti svoje prijetnje nego inače.
"Rizik da će Rusija iznenada učiniti nešto što bi izazvalo stvarnu intervenciju SAD-a ili NATO saveznika relativno je nizak", rekao je Alberque.
