Više od polovine najvećih svjetskih jezera i akumulacija izgubilo je značajne količine vode u posljednje tri decenije, prema novoj studiji, koja u velikoj mjeri snosi krivicu na klimatske promjene i prekomjerno korištenje vode.
Otprilike jedna četvrtina svjetske populacije živi u slivu presušivajućeg jezera, prema studiji tima međunarodnih naučnika, objavljenoj u četvrtak u časopisu Science.
Dok jezera pokrivaju samo oko 3% planete, u njima se nalazi skoro 90% tečne površinske slatke vode i osnovni su izvori vode za piće, navodnjavanja i energije, a obezbjeđuju vitalna staništa za životinje i biljke. Ali oni su u nevolji.
Nagli pad jezera
Nivoi vode u jezeru fluktuiraju kao odgovor na prirodne klimatske varijacije u vidu kiše i snježnih padavina, ali na njih sve više utječu ljudska djelovanja.
Širom svijeta najznačajnija jezera bilježe nagli pad. Jezero Mid na rijeci Kolorado na jugozapadu SAD-a dramatično se povuklo usred megasuše i decenija prekomjerne upotrebe. Kaspijsko more, između Azije i Evrope – najveće kopneno vodno tijelo na svijetu – već dugo opada zbog klimatskih promjena i korištenja vode.
Smanjenje brojnih jezera je dobro dokumentovano, ali su obim promjene – i razlozi iza toga – manje temeljito ispitani, rekao je Fangfang Yao, vodeći autor studije i gostujući naučnik na Kooperativnom institutu za istraživanja u znanosti o okolišu na Univerzitetu Kolorado Boulder.
Istraživači su koristili satelitska mjerenja gotovo 2.000 najvećih svjetskih jezera i akumulacija, što zajedno predstavlja 95% ukupne količine vode u jezeru na Zemlji.
"Zapanjujući rezultati"
Ispitivanjem više od 250.000 satelitskih snimaka u rasponu od 1992. do 2020. godine, zajedno sa klimatskim modelima, uspjeli su rekonstruirati povijest jezera koja seže decenijama unazad.
Rezultati su bili "zapanjujući", rekli su autori izvještaja.
Otkrili su da je 53% jezera i akumulacija izgubilo značajne količine vode, uz neto pad od oko 22 milijarde metričkih tona godišnje – iznos koji su autori izvještaja upoređivali sa zapreminom od 17 jezera Mids.
Više od polovine neto gubitka količine vode u prirodnim jezerima može se pripisati ljudskim aktivnostima i klimatskim promjenama, navodi se u izvještaju.
Izvještaj je otkrio gubitke u jezerskim vodama svuda, uključujući vlažne tropske krajeve i hladni Arktik. To sugerira da su "trendovi sušenja širom svijeta opsežniji nego što se mislilo", rekao je Yao. Na različita jezera uticali su različiti vozači.
Neodrživa potrošnja vode je dominantan razlog za opadanje Aralskog mora u Uzbekistanu i kalifornijskog Salton Sea, dok su promjene u padavinama i oticanju dovele do opadanja Velikog slanog jezera, navodi se u izvještaju.
Uzrok smanjivanja jezera
Na Arktiku, jezera su se smanjivala zbog kombinacije promjena temperature, padavina, isparavanja i oticanja.
"Mnogi otisci ljudskih i klimatskih promjena na gubitke vode u jezeru ranije su bili nepoznati", rekao je Yao, "kao što su isušivanje jezera Good-e-Zareh u Afganistanu i jezera Mar Chiquita u Argentini."
Klimatske promjene mogu imati niz uticaja na jezera. Najočiglednije, rekao je Yao, je povećanje isparavanja. Kako se jezera smanjuju, to također može doprinijeti "aridifikaciji" okolnog sliva, pokazalo je istraživanje, što zauzvrat povećava isparavanje i ubrzava njihovo opadanje.
Za jezera u hladnijim dijelovima svijeta, zimsko isparavanje je sve veći problem jer toplije temperature tope led koji ih obično prekriva, ostavljajući vodu izloženu atmosferi.
Ove promjene mogu imati kaskadne efekte, uključujući smanjenje kvaliteta vode, povećanje toksičnog cvjetanja algi i gubitak vodenog svijeta.
"Važan aspekt koji se često ne prepoznaje je degradacija kvaliteta vode u jezerima zbog toplije klime, što stavlja stres na vodosnabdijevanje zajednica koje se oslanjaju na njih", rekao je Yao.
"Jeziva katastrofa"
Za rezervoare, izvještaj je otkrio da je najveći faktor u njihovom opadanju sedimentacija, gdje sediment teče u vodu, začepljujući je i smanjujući prostor. To je "jeziva katastrofa", rekao je Yao, koja se dešavala tokom godina i decenija.
Jezero Pauel, na primjer – drugi najveći rezervoar koji je napravio čovjek u SAD – izgubilo je skoro 7% svog skladišnog kapaciteta zbog nakupljanja sedimenta. Na sedimentaciju mogu uticati klimatske promjene, dodao je. Šumski požari, na primjer, koji postaju sve intenzivniji kako se svijet zagrijava, prožimaju šume i destabiliziraju tlo, pomažući da se poveća protok sedimenta u jezera i rezervoare.
"Rezultat sedimentacije će biti da će rezervoari moći skladištiti manje vode, čime će postati manje pouzdani za opskrbu slatkom vodom i hidroelektričnom energijom, posebno za nas ovdje u SAD-u, s obzirom na to da su rezervoari u našoj zemlji prilično stari", rekao je Yao.
Ne opadaju sva jezera; oko trećine opadanja jezera nadoknađeno je povećanjem na drugim mjestima, navodi se u izvještaju.
Neka jezera su rasla, a 24% je uočilo značajno povećanje u skladištenju vode. To su obično bila jezera u manje naseljenim regijama, pokazalo je izvješće, uključujući područja u sjevernim velikim ravnicama Sjeverne Amerike i unutrašnjoj Tibetanskoj visoravni.
Otisci klimatskih promjena su na nekim od ovih dobitaka, jer glečeri koji se otapaju pune jezera, predstavljajući potencijalni rizik za ljude koji žive nizvodno od njih.
Što se tiče rezervoara, dok je skoro dvije trećine iskusilo značajan gubitak vode, sveukupno je došlo do neto povećanja zbog više od 180 novonapunjenih rezervoara, navodi se u izvještaju.
Koristan skup podataka
Catherine O’Reilly, profesorica geologije na Državnom univerzitetu u Ilinoisu, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da ovo novo istraživanje pruža koristan dugoročni skup podataka koji pomaže razotkriti relativnu važnost faktora koji pokreću opadanje jezera.
"Ova studija zaista naglašava uticaj klime na načine koji je približavaju domu – koliko vode imamo pristup i koje su opcije za povećanje skladištenja vode?“ rekla je za CNN.
"Malo je zastrašujuće vidjeti koliko slatkovodnih sistema nije u stanju da skladišti toliko vode kao nekada", dodala je.
Kako mnogi dijelovi svijeta postaju topliji i sušniji, jezerima se mora pravilno upravljati. Inače klimatske promjene i ljudske aktivnosti "mogu dovesti do sušenja prije nego što mislimo", rekao je Yao.
