Svi znamo da trebamo jesti voće i povrće, ali mnogi od nas ih ne konzumiraju dovoljno. Iako sokovi mogu izgledati kao brzo rješenje, oslanjanje na njih ima i svojih nedostataka.
Iako sokovi pružaju antioksidanse, vitamine i minerale, nedostaje im vlakana koja se nalaze u cijelom voću i povrću — a vlakna su povezana s brojnim zdravstvenim prednostima. Ona pomažu u održavanju čistoće naših krvnih žila i crijeva, stabiliziraju nivo šećera u krvi, te su izvor hrane za korisne bakterije u crijevima. Konzumacija dovoljno vlakana čak je povezana s nižim rizikom od srčanih bolesti.
Budući da sokovi ne sadrže vlakna koja usporavaju njihovu probavu, oni brzo podižu nivo šećera u krvi. To može biti korisno ako imate dijabetes i vaš nivo šećera u krvi naglo opadne. Međutim, kada redovno pijete sokove, može doći do brzih skokova i padova u nivou šećera u krvi, stvarajući ciklus koji nije baš zdrav.
A tu su i detoksikacije sokovima. Ova kratkoročna "rješenja" obećavaju zdraviji probavni sistem, bolju probavu, blistavu kožu i više energije, djelomično zahvaljujući navodnom čišćenju toksina iz tijela. Neki od njih također tvrde da poboljšavaju mikrobiom crijeva. Međutim, postoje prethodna i sadašnja istraživanja koja sugeriraju suprotno — da detoksikacije sokovima mogu negativno uticati na mikrobiom. Da bi istražili ovu ideju, istraživači sa Univerziteta Northwestern sproveli su malo istraživanje i objavili rezultate u časopisu Nutrients u januaru 2025. Evo šta su otkrili.
Kako je sprovedeno ovo istraživanje? Istraživači su pozvali učesnike iz studentske populacije Univerziteta Northwestern. Nakon što su pregledali 143 prijave, 14 osoba je ispunjavalo kriterije za učešće — sedam žena i sedam muškaraca, uzrasta od 18 do 35 godina, sa BMI-em koji je smatran zdravim (između 18,5 i 30 kg/m2).
Učesnici su zatim nasumično raspoređeni u jednu od tri različite grupe za intervenciju u ishrani, a intervencije su trajale tri dana. Jednoj grupi je dodeljena tipična detoksikacija sokovima koja je iznosila 800 do 900 kalorija dnevno — tri dana su konzumirali samo hladno cijeđeni sok. Druga grupa je nastavila sa svojom redovnom ishranom, ali su im bili dostupni opcionalni hladno cijeđeni sokovi bez ograničenja kalorija. Treća grupa je konzumirala 800 do 900 kalorija dnevno u okviru biljne ishrane sa cjelovitim namirnicama, ali nije pila sok.
Prije nego što su započeli intervenciju, svi učesnici su morali da urade trodnevnu eliminacionu dijetu koja se sastojala od organskih sviježih voćki, povrća, bezglutenskih cjelovitih žitarica, jaja i osam čaša vode dnevno — što je tipičan postupak mnogih detoksikacija sokovima. Takođe su bili savjetovani da izbjegavaju alkohol, kofein, šećer, prerađenu hranu, mliječne proizvode, crveno meso i gluten. Nakon ove trodnevne eliminacione dijete, učesnici su prešli na dodijeljene dijete sa intervencijama.
Zbog toga što su istraživači ispitivali oralni i crijevni mikrobiom učesnika, uzeti su uzorci stolice, pljuvačke i brisova sa obraza u nekoliko tačaka: na početku, nakon eliminacione dijete, odmah nakon dijete sa intervencijom, i ponovo 14 dana nakon intervencije.
Šta su otkrili? Istraživači su željeli da poboljšaju razumijevanje utjecaja sokova na mikrobiome usne šupljine i crijeva, upoređujući tri dana detoksikacije sokovima sa dijetom koja uključuje sok i hranu, te sa ishranom baziranom na cjelovitim biljnim namirnicama koja nije uključivala sok. Otkrili su da je detoksikacija sokovima povećala broj bakterija u ustima koje pomažu u varenju jednostavnih šećera i povezane su sa upalom i manje zdravim mikrobiomima. Grupa koja je konzumirala sokove uz hranu imala je neke slične promene u oralnim mikrobiomima, ali u manjoj mjeri.
Važno je napomenuti da su tokom tri dana promjene bile zabilježene samo u oralnim mikrobiomima. Mikrobiomi crijeva u sve tri grupe su pokazali vrlo male promjene. To, kažu autori istraživanja, odražava koliko brzo mikrobiom usne šupljine može da se mijenja.
Iako su promjene bile male, ovo istraživanje ipak pokazuje da se brzo može dogoditi negativna promjena u mikrobiomu, zavisno od toga šta jedemo i pijemo. Iako su promjene bile male zbog malog uzorka i kratkog trajanja istraživanja, duže intervencije mogle bi pomoći u potvrđivanju ovih nalaza.
Kako ovo utječe na stvarni život? Prema podacima iz 2024. godine, 26% potrošača je pokušalo detoksikaciju sokovima u nadi da će poboljšati probavu, smršati i očistiti organizam — i oni nastavljaju rasti u popularnosti. Iako su promjene u ovom istraživanju bile male, one ipak ukazuju na to kako brzo promjene u mikrobiomu usne šupljine mogu da se dese, zavisno od toga šta jedemo i pijemo. Istraživači napominju da, iako je istraživanje bilo kratko i sa malim brojem učesnika, promjene mikrobioma mogu imati kumulativni negativan efekat kod ljudi koji često praktikuju detoksikacije sokovima ili se podvrgavaju dugotrajnim detoksikacijama.
Zanimljivo je da su nakon eliminacione dijete mikrobiomi učesnika pokazali pozitivne promjene, povećavajući korisne bakterije — vjerovatno zbog veće količine vlakana u toj dijeti.
