Vijesti

Zašto divlje životinje silaze u grad: ‘Krivi su ljudi, po prirodnim staništima voze se kvadovi’

divlje životinje medvjed sarajevo

Nakon što je u četvrtak u Sarajevu uočen medvjed na Vratniku koji se kretao u pravcu grada, isti dan uočena je i lisica u Olimpijskom selu Mojmilo. Građani javljaju da su tokom proteklih dana viđali lisice i u naselju Dobroševići, Općina Novi Grad Sarajevo. Predsjednik Kantonalnog Saveza lovačkih Udruženja Kantona Sarajevo Muris Mujanović, govoreći o razlozima pojavljivanja divljih životinja u gradu, kaže kako se radi o kompleksnom problemu jer ljudi urbanizirajući područja i šireći svoje stanište narušavaju prirodna staništa i divlje životinje su prinuđene na promjene.

"Samim narušavanjem tog prirodnog okruženja gdje životinje žive, dolazi do miješanja ljudi i životinja koje se najčešće dešava, nažalost, na štetu životinja. To je jedan globalni problem koji je prisutan svuda. A Sarajevo je smješteno u brdsko planinskom području koje je stanište dosta vrsta životinja", kazao je Mujanović.

On je mišljenja da je ljudski faktor kriv, jer se uzurpiraju prirodna staništa gdje životinje borave, ali i životinje tragaju za hranom.

"Po prirodnom staništu životinja vozaju se kvadovi. Uglavnom, narušeno im je stanište. Niz je faktora. U većini slučajeva čovjek je kriv, od izleta, vožnje motornim vozilima, kvadovima, koji obično traže neka neistražena divlja područja. Pa se sada dešava da imate 200 kvadova koji ima hiljadu i više decibela buke, u staništu gdje žive npr. divlje svinje. U sadašnjem periodu koji je otprilike vrijeme kada divljač rađa mlade, mi narušavamo ravnotežu i mi tjeramo tu divljač. Lisica je životinja koja se hrani npr. sitnim glodavcima i vrlo je važna za ekosistem. Međutim, kao i svako živo biće ona traži sebi olakšice. Puno je teže uloviti jednog miša, nego jednu kokoš koja se nalazi u nekom dvorištu", kazao je Mujanović.

On je mišljenja da sva uređena društva izdvajaju puno vremena i sredstava za zaštitu divljači, za nacionalne parkove i zaštićena područja.

"Mi smo jedna od zemalja u Evropi koja ima najmanje procentualno zaštićenih područja. Mi našim budućim generacijama bi trebali ostaviti nenarušen ekosistem. Svi moramo biti u službi prirode i životinja. Lovci i lovačka udruženja se prvenstveno bave zaštitom divljači, a tek poslije toga tim sportskim ili ljudskim nagonima koji traju od prahistorije. Mi moramo urediti sistem u kojem ćemo divljač zaštiti, u kojem ćemo im unijeti dovoljno hrane što dalje od doticaja sa ljudima i bit će puno bolja situacija", kazao je Mujanović.