Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u maju ove godine Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), nakon što su u martu vraćene na usaglašavanje jer je na prvobitni dokument bilo tehničkih, ali i političkih primjedbi.
Reforma pravosuđa jedan je od 14 prioriteta, odnosno uslova koje je Bosna i Hercegovina dobila kandidatskim statusom za članstvo u Evropskoj uniji.
Od tih 14, reforma zakona o VSTV-u odabrana je među tri prioriteta koje je EU izdvojila, a koje vlasti u BiH moraju ispuniti kako bi pokazali spremnost za rad na putu ka EU integracijama.
To dovoljno govori o važnosti ovog zakona i njegovoj reformi, odnosno usvajanju Izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, a od kojeg se očekuje da će rad pravosuđa učiniti učinkovitijim i transparentnijim, što će u konačnici za rezultat imati vraćanje povjerenja građana BiH u pravosudne institucije.
Zakon o VSTV-u posljednji put je izmijenjen i dopunjen 2008. godine. Od tada, praksa je pokazala da je potrebno izvršiti izmjene i dopune u nizu odredbi koje će ovu oblast približiti standardima Evropske unije, izmijeniti one koje su zastarjele ili iziskuju ozbiljnu reformu.
Trenutni zakonodavni okvir je nepotpun i ne garantira u dovoljnoj mjeri nezavisnost, samostalnost, odgovornost i efikasnost pravosuđa.
Naime, pokazalo se nužnim ciljano poboljšati zakonodavni okvir i predložiti određene izmjene i dopune ovog Zakona kojima će se ponuditi hitne popravke, posebno u vezi s jačanjem integriteta nosilaca pravosudnih funkcija.
Pored toga, postoji cijeli niz odredbi u važećem Zakonu koje se ne odnose na integritet, ali za koje je praksa pokazala da predstavljaju prepreku za efikasno funkcioniranje pravosuđa i za sam VSTV. Odlučeno je da se takve odredbe također moraju hitno uvrstiti u skup izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u.
Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u utvrdilo je Ministarstvo pravde, a u saradnji sa Venecijanskom komisijom koja je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope. U osnovna pitanja koja su uređena u Prijedlogu zakona, a koja zahtijevaju hitno usvajanje spada sljedeće: sukob interesa članova VSTV-a, izvještaji o imovini sudija i tužilaca, što uključuje i same članove VSTV-a te njihovu provjeru, osnivanje Jedinice za integritet unutar Sekretarijata VSTV-a, pravni lijekovi protiv odluka o imenovanju i pojedine izmjene i dopune vezano za disciplinske prekršaje i disciplinske postupke koji se vode protiv sudija i tužilaca.
Kakve su preporuke iz Brisela
Evropska komisija je u svom Izvještaju za BiH za 2022. godinu istakla kako su u nedostatku novog zakona o VSTV-u, pravila o sukobu interesa za cjelokupno pravosuđe i dalje neobavezujuća.
"Sistem nasumične dodjele predmeta i dalje je podložan zloupotrebama, što utječe na nepristrasnost. Prijavljena su odstupanja od nasumične automatske dodjele predmeta u rad, a neki slučajevi su čak i sankcionisani. Svako presigniranje bi trebala biti moguća samo u izuzetnim slučajevima, ili čak samo onda kada je dokumentovana i eksplicitno opravdana. Takav izuzetan postupak mora biti precizno i transparentno dokumentovan kako bi se isključio lični i politički uticaj. Predsjednici sudova i glavni tužioci, u koordinaciji sa VSTV-om, trebaju preduzeti mjere na povećanju transparentnosti i dati obrazloženje u slučaju manuelne dodjele predmeta. Neprimjereni vanjski pritisci su se povećali, posebno od strane
političkih lidera koji javno ciljaju na određene nosioce pravosudnih funkcija i njihove odluke.
Ne postoji pravni lijek protiv radnji kojima se ugrožava nezavisnost pravosuđa, uključujući
prijetnje. Potrebno je preispitati mehanizam prijavljivanja prijetnji i reagovanje VSTV-a prema
javnosti u takvim slučajevima", navedeno je u izvještaju.
Dalje se dodaje kako ciljanim izmjenama Zakona o VSTV-u posebno treba propisati disciplinsku odgovornost svih članova VSTV-a, uključujući i predsjednika.
"Parlament je takve izmjene odbacio u maju 2022. godine. Potrebno je unaprijediti pravila i obuku o izvođenju dokaza pred disciplinskim komisijama u skladu sa preporukama Komisije, kao i ocjenu etičkih standarda. Treba ozbiljno razmotriti uvođenje inspektorata.
Novim zakonom o VSTV-u potrebno je uvesti sudsko preispitivanje odluka VSTV-a. U međuvremenu, VSTV mora preispitati svoje kriterije i uvesti jasno obrazloženje za svako imenovanje, uzimajući u
obzir i krivičnu i disciplinsku evidenciju kandidata. Povjerenje u sistem imenovanja je na
najnižem nivou i potrebne su hitne i odlučne mjere na vraćanju povjerenja", navodi se u Izvještaju EK.
Trenutna procedura
Trenutno, izmjene i dopune Zakona o VSTV-u tek ulaze u parlamentarnu proceduru, kazao je za Raport zastupnik Predstavničkog doma BiH Saša Magazinović te izrazio očekivanja da će 22. augusta - kada je zakazana druga sjednica - biti usvojen u prvom čitanju, a kako kaže, nada se vrlo brzo i u drugom.
Ističe da ono što je u ovom trenutku najvažnije jeste atmosfera koja postoji, a to je da ukoliko se u relativno brzom roku usvoji nekoliko od ovih 14 prioriteta postoji mogućnost da BiH do kraja godine dobije datum početka pregovora.
"To bi bio vrlo značajan iskorak jer je moj stav da evropske integracije tek počinju ozbiljno kada otvorimo poglavlja i počnemo suštinski mijenjati i zakone, odluke i druge akte onako kako je to zatraženo u odnosu na naše pristupanje, ali to je zapravo podizanje naših standarda i način da BiH bude uređena na način kako su to uradile evropske zemlje", kaže Magazinović.
Pravni stručnjak Vlado Adamović kaže da je trenutni Zakon o VSTV-u donesen kao "moderan zakon" koji je u to vrijeme zadovoljavao sve ono što su bili evropski standardi, ali da se u međuvremenu uočilo da postoje određeni problemi u primjeni.
"Tamo gdje su zakoni nedovršeni, gdje se mogu tumačiti na razne načine, gdje praksa nije izjednačena, prirodno je da građani nemaju povjerenja u sudski sistem", kaže Adamović za Raport.
Naglašava da će sve ono što se predlaže doprinijeti tome da zakon bude transparentniji u primjeni, a da će to samo po sebi, zbog veće mogućnosti opservacije, donijeti kao rezultat to da građani polako vraćaju povjerenje u sudski sistem.
"Prije nego što je to naišlo na disciplinsku odgovornost članova Vijeća (VSTV), način izbora, uvjeta za izbor sudija itd, a onda se to na određeni način pokušalo precizirati izmjenama i dopunama. Sve je to u cilju da se poboljša transparentnost sudskog sistema da bi ljudi zapravo poklonili više vjere i pažnje opstojnosti sudskog sistema, ništa više", stava je Adamović.
Pravni stručnjak Vehid Šehić i jedan od osnivača Foruma građana Tuzla koji je predložio izmjene i dopune zakona o VSTV-u koji je predat Ministarstvu, od čega je dobar dio ušao u zvanični dokument, kaže za Raport da je sigurno da se pod hitno mora nešto mijenjati u Zakonu o VSTV-u.
Cilj je, kaže, da se u svakom slučaju smanji utjecaj politike na rad ovog pravosudnog tijela.
"Treba promijeniti strukturu VSTV-a i formirati dva podvijeća: sudsko i tužilačko. Prema našem razmišljanju, trebalo bi ubuduće da bude 19 članova VSTV-a: osam iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, i tri kao članovi koje će delegirati Parlamentarna skupština BiH (PS BiH) i dva parlamenta na nivou entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske)", mišljenja je.
Zašto je ovo bitno?
Šehić kaže da je bitno da ključnu riječ kod izbora sudija imaju sudije, a kod tužilaca tužioci.
"Smatrali smo da nakon reforme pravosuđa treba što više smanjiti utjecaj faktora sa strane. Tako da smo mi predložili da u budućem sastavu nema članova iz Advokatske komore, odnosno članova koje delegiraju i advokatske komore kao i Predsjedništvo BiH koje u principu predloži jedan od njihovih članova koji prođe red, obično advokate, tako da je interes suda nešto drugo u odnosu na tužilaštvo.
Neprihvatljivo je, kaže, da su, kao što je to bio slučaj do sad, vrlo često bili preglasavani kod donošenja određenih odluka.
"Tako da su kad se bira neki sudija preglasani sudije koji su članovi VSTV-a. Željeli smo to izbjeći i stvoriti zakonske pretpostavke za profesionalan, odgovoran i etičan rad i sudova i tužilštava, tako da i oni kao članovi VSTV-a snose odgovornost koga će izabrati za sudiju ili tužioca", pojašnjava Šehić.
Dodaje da je također bitno promijeniti i metodologiju izbora članova VSTV-a, odnosno utvrditi kriterije ko može biti član VSTV-a.
"Mi smo predlagali da to može biti sudija ili tužilac koji ima najmanje 10-15 godina rada u pravosuđu, a ne radnog staža, jer upravo ljudi koji imaju dugo radno iskustvo mogu najbolje procijeniti koji bi od potencijalnih kandidata u izboru za budućeg sudiju ili tužioca zadovoljio kriterije, a ne da imamo ljude koji nemaju tog radnog iskustva i da oni treba da procijene koji od kandidata zadovoljava, a ko ne zadovoljava kriterije.
Tako da postoje još određeni kriteriji kod izbora članova VSTV-a, treba zadržati i ovu sadašnju strukturu i način izbora da svaki nivo sudske vlasti ima svog člana, tako i kod tužilaca. A ovo što smo rekli iz Parlamenta, smatramo da treba i zakonodavna vlast da bude prisutna."
Dodaje da je neprihvatljiva još jedna činjenica, a to je da faktički VSTV nikom ne odgovara.
"Tako da i tu treba vidjeti mogućnost da li Ustavni sud BiH može imati određene nadležnosti. Prema našem mišljenju, jako je bitno da se donese novi zakon o glavnom visokom tužiocu, da to bude institucija van VSTV-a, jer imate situacije da o svemu odlučuje VSTV. Smatrali smo i da na čelu tog visokog sudskog tužioca treba biti također osoba koja je radila ili kao sudija ili tužilac najmanje 10-15 godina, čovjek koji zna dobro i procesno i materijalno pravo iz ove dvije oblasti, a ne da dođu ljudi koji nikad nisu radili u pravosuđu i oni sad treba da procjenjuju eventualne greške kod sudije ili tužioca", pojašnjava Šehić.
Naglašava da su to ključne stvari koje treba pod hitno promijeniti.
"U toj radnoj grupi Foruma građana Tuzle bile su i sudije i nekadašnji članovi VSTV-a jer smo smatrali da oni najbolje znaju na koji način treba konstruisati vlast. Naš je prijedlog bio i da, a koji nije ušao u konačni prijedlog zakona, nakon usvajanja takvog zakona, formiranja izbora novog saziva VSTV-a, ponovo se provede postupak reizbora svih sudija i tužilaca u BiH, da se naprave tačni kriteriji ko može napraviti svoj posao, a ko ne.
Dakle, utvrditi kriterije koji su potrebni za ocjenu i procjenu kvaliteta rada sudija i tužilaca", kaže Šehić.
Povjerenje građana u pravosudne institucije
Kad je u pitanju povjerenje građana, Šehić smatra da su izmjene i dopune Zakona o VSTV-u neophodne jer bi se na takav način iz pravosuđa, odnosno sudova i tužilaštava, uklonili oni koji su uzrokovali to da građani nemaju povjerenja u sudsku vlast.
A s obzirom da smo mi spremni na generalizaciju kada nešto optužujemo, navodi dalje, onda ispada da ne valja nijedan sudija niti jedan tužilac, što apsolutno nije istina, stava je Šehić.
"Treba vratiti ono što je jako bitno - da u prvom redu sudovi budu garancija rada i pravednosti, da ljudi imaju povjerenja u tu instituciju i da traže zaštitu od njih, jer biti sudija je najčasnije zanimanje koje može neko dobiti da radi u bilo kojoj državi, a posebno u BiH.
Bez povjerenja u rad pravosudnih institucija, gdje spadaju i tužilaštva i sudovi, ne možemo govoriti ni o vladavini prava, a na njima su vrlo često zamjenjive teze da sudovi moraju biti nezavisni - nema nezavisnih institucija u ovoj državi jer svakog od nas veže određeni zakon", kaže Šehić i dodaje da moramo nešto uraditi po tom pitanju, a da je teško reći da li će to tako proći na Parlamentu jer "svaka vlast - ne samo u BiH nego i u susjedstvu pa i dalje - pokušava na određene načine da kontroliše rad i sudova i tužilaštava".
Zašto se čeka na usvajanje ovih izmjena, šta je sporno?
Šehić dodaje da je "u ovoj državi sve sporno".
"Pa tako i institucije koji bi trebale da garantuju vladavinu prava su sporne za mnoge jer živimo u državi u kojoj se ne poštuju institucije države, gdje se ne poštuju odluke institucija - sudova, Ustavnih pa ni međunarodnih sudova - zašto bi oni nešto mijenjali kada im ovakvo stanje odgovara, ne svima, ima i političara koji stvarno žele dobro građanima ove države kroz jake institucije koje će shvatiti da moraju ti interesi biti isključivo države BiH i građana ove države."
Nažalost, navodi dalje, mi vrlo često imamo primjera da se štite interesi određenih grupa, a ne opšti interesi svih građana, jer i politika je nažalost postala u dobrom dijelu lični motiv, lični interes bavljenja politkom pošto je to danas najunosniji posao, najsigurnije zanimanje, govori on.
"Ovo je jedna vrsta pokušaja i moralnog pročišćenja ovih prostora, moral se mora vratiti i u politčki život jer bez morala svaka politika je neuspješna", mišljenja je Šehić.
Također, kaže da se moraju vratiti principi djelovanja koji moraju biti u skladu sa Ustavom.
"To podrazumijeva taj 'ustavni patriotizam' kako mi pravnici to kažemo, a on podrazumijeva poštivanje svih zakona, ustava, odluka nadležnih institucija što danas, nažalost, nije slučaj, a svi se diče tim nekim svojim velikim patriotizmom na različite načine", kaže Šehić i dodaje da je patriotizam upravo kada poštujete nešto što je u vašoj državi u demokratskoj proceduri doneseno kao obaveza za sve građane.
Vlado Adamović kaže da je prigovor postojao na sve one izmjene koje su predložene, a koje nisu de facto suštinske izmjene.
"To bi trebalo doraditi na način da se to sve završi do kraja pa onda ponudi jedno rješenje. Mislim da je to trenutno razlog neuvrštavanja", odgovara Adamović na pitanje šta koči proceduru usvajanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u.
S druge strane, državni parlamentarac Magazinović kaže da će svaki zakon koji je na evropskom putu i za koji dobijemo zeleno svjetlo od EU, dobiti podršku Parlamenta BiH.
"Svaki zakon koji je na evropskom putu i za koji dobijemo signal od naših evropskih partnera da ostvaruje barem minimun standarda, za nešto što ima zeleno svjetlo, naravno da će dobiti podršku. Međutim, ja stalno ponavljam da BiH pristupa EU, a ne EU nama, tako da je ključno da za svaki zakon dobijemo signal da on zadovoljava EU standarde", kaže za Raport zastupnik u Predstavničkom domu državnog Parlamenta Saša Magazinović.
Razlozi za donošenje zakona
Proces izrade izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u započeo je u periodu od 2010. do 2012. godine, ali zbog različitih prepreka nikada nije priveden kraju. Radi istih prepreka, Nacrt zakona o VSTV-u koji je Ministarstvo pravde BiH dostavilo 2014. godine Venecijanskoj komisiji Vijeća Evrope, nije nikada usklađen s preporukama ove organizacije.
Nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH 2015. godine (SSP) i nakon podnošenja zahtjeva BiH za članstvo u EU iz 2016. godine, VSTV je u toku postupka razmatranja tog zahtjeva od strane Evropske komisije bio predmetom različitih misija stručnog pregleda od strane pravosudnih stručnjaka tj. kolega iz pravosudne struke (engl. Peer Review Expert Missions), koje su obuhvatale ocjenjivanje Poslovnika VSTV-a, politika imenovanja i ocjene rada, disciplinskih ovlaštenja, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, izvještaja o imovini i pravosudne edukacije sudija i tužilaca.
Evropska komisija podržala je sve preporuke nakon ovih neposrednih misija stručnog pregleda od kojih su mnoge preporučivale izmjene i dopune u svrhu poboljšanja Zakona o VSTV-u. Na osnovu prethodno navedenih preporuka, VSTV je izradio dokument "Inicijativa za izmjenu Zakona o VSTV-u", koji je u julu 2018. godine podnesen Ministarstvu pravde BiH na sastanku Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH. Tom je prilikom Evropska komisija zahtijevala hitno postupanje u vezi s izradom izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u.
Isti je zahtjev ponovljen i 29. maja 2019. godine, kada je Evropska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU odredila "unapređenje funkcionisanja pravosuđa usvajanjem novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću u skladu s evropskim standardima" kao jedan od 14 ključnih prioriteta koje je BiH obavezna ispuniti na putu ka narednoj fazi pristupanja članstvu u EU, navodi se u obrazloženju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u.
Usklađivanje sa EU standardima
Vlado Adamović kaže da se preko suda rješava bilo koji, uvjetno rečeno, državni problem ili problem građana u nekoj zemlji te da zato Evropska unija naročito insistira na tome da sudovi budu izabrani na zakonit način te da budu profesionalni, nezavisni, nepristrasni.
"Zbog toga što je to zadnja garancija svima koji žive u jednoj zemlji da će ostvariti pravdu kroz pravo koje je propisano. Zato se institira da je sudski sistem i de jure i de facto sistem koji prvo treba izgraditi da bi država bila država vladavine prava", govori Adamović.
Njegov kolega, pravni stručnjak Vehid Šehić, podsjeća da je reforma pravosuđa jedna od obaveza koje je preuzela naša vlast.
"Jedan od reformskih procesa je i Zakon o VSTV-u. Mi imamo zakon koji je garantovao rad pravosuđa bez bilo kakvog političkog utjecaja. Međutim, nije dovoljno da piše u Zakonu, mnogo je bitnije kako mi njega provodimo.
Ako svakom građaninu ove države, političaru, sudiji, tužiocu, bude jedini autoritet stroga primjena zakona ili poštivanje zakona, onda mi možemo ići ka državi vladavine prava koja omogućava jednakopravnost svih građana u ovoj državi i pravnu sigurnost", poručuje Šehić.
Dodaje kako on lično pripada kategoriji građana koji nikada ne gube nadu te da je optimističan da će doći do usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u.
"Ovo je borba, ja sam optimista da će doći do usvajanja, ali moraju doći, nakon ovih turbulentnih 30 godina, i drugačiji političari. Volio bih i da građani konačno shvate i glasaju za svoje interese, a ne interese određenih političkih stranaka i pojedinaca", zaključuje pravni stručnjak Vehid Šehić u razgovoru za Raport.
Na naš upit Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV BiH) o značaju usvajanja ovih izmjena, dobili smo sljedeći odgovor:
"Želimo da Vas informišemo da je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine oformilo Radnu grupu za pripremu Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) u kojoj VSTV BiH ima svoje predstavnike. S tim u vezi, u ovom momentu ne možemo komentarisati aktivnosti vezane za pripremu navedenog Nacrta.
Takođe, želimo napomenuti da će VSTV BiH tokom svojih sjednica razmatrati aktivnosti navedene Radne grupe te se u konačnoj formi izjasniti o svim bitnim pitanjima vezanim za Nacrt zakona o VSTV-u BiH."
Državni parlamentarac Saša Magazinović ističe da sada ostaje da se vidi šta će se desiti u amandmanskoj fazi sa Izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u.
"U Vijeću ministara je na Zakon o VSTV-u usvojeno nekoliko amandmana za koji je prva ocjena bila ta da snižavaju standarde ovog zakona. Predstoji da se razgovara o tome, da se ili popravlja eventualno amandmanima, ili ako se u međuvremenu kaže da je zakon prihvatljiv u ovom obliku, onda ostaje u ovom obliku", kaže državni parlamentarac Saša Magazinović u razgovoru za Raport.
