Ljetna dugodnevnica 20. juna optimalan je dan za iskorištavanje ljekovitih svojstava sunčeve svjetlosti jer je to najduži dan u godini. Ovaj dan zahtijeva najmanje električnog svjetla, što pomaže smanjiti izloženost štetnim učincima večernjih LED i fluorescentnih svjetala.
Električno svjetlo odnosi se na umjetno osvjetljenje koje proizvode električni izvori, poput sijalica, LED dioda ili drugih tehnologija osvjetljenja.
Uprkos produženom prirodnom dnevnom svjetlu tokom ovog razdoblja, električno svjetlo ostaje važno za aktivnosti nakon zalaska sunca ili u zatvorenim prostorima gdje je prirodno svjetlo nedovoljno.
Ljekovita moć prirodnog dnevnog svjetla
Kako prenosi Psychology Today, sezonske varijacije u sjevernim američkim državama i gradovima poput Bostona, Chicaga i Seattlea mogu biti značajne.
Primjerice, na ljetnu dugodnevnicu sunce zalazi u 21 sat nakon 16 sati dnevnog svjetla, što zahtijeva samo jedan sat električnog svjetla ako idete spavati u 22 sata.
Suprotno tome, 21. decembra, na zimsku kratkodnevnicu, mrak pada u 16 sati, što zahtijeva šest sati večernje izloženosti električnom svjetlu, sa samo osam sati na raspolaganju za iskorištavanje dnevnog svjetla.
Martin Moore-Ede vodeći je stručnjak za cirkadijalne satove i njihovu regulaciju svjetlošću više od 40 godina. Kao što je objašnjeno u njegovoj knjizi The Light Doctor: Using Light to Boost Health, Improve Sleep, and Live Longer, postoje značajni dokazi koji podupiru ljekovitu moć prirodnog dnevnog svjetla.
Studije velikih razmjera pokazuju da su pojedinci koji su najviše izloženi vanjskom prirodnom svjetlu najzdraviji i imaju najduži životni vijek, sa znatno nižim stopama kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa u usporedbi s onima koji većinu vremena provode u zatvorenom prostoru.
Suprotno tome, negativan utjecaj električnog svjetla u večernjim satima je značajan. Oni koji su nakon zalaska sunca izloženi najjačem svjetlu općenito su manje zdravi i imaju kraći životni vijek.
Nebeskoplave valne dužine pomažu regulirati naše cirkadijalne satove označavajući dan ili noć. Korištenje svjetala koja emitiraju te valne dužine noću remeti cirkadijalni ritam, povećavajući rizike od pretilosti, dijabetesa, bolesti srca i raka poput raka dojke i prostate.
Rezultati opsežne studije
Nedavna opsežna studija, spomenuta u Moore-Edeovoj knjizi, koja je uključila 85.000 ljudi, 13 miliona sati podataka svjetlosnih senzora i 670.000 godina praćenja otkrila je da čak i slabo svjetlo u spavaćoj sobi povećava rizik od dijabetesa za 35 %, a rizik se povećava za 73 % s jačom rasvjetom spavaće sobe.
Bilo koji dan treba uzeti u obzir i zdravstvene faktore, osim dužine dana i noći. Dok pretjerano vruće sunčevo svjetlo može biti štetno, prednosti cirkadijalnog sata ne zahtijevaju najsjajniju sunčevu svjetlost.
Jedan ili dva sata jutarnjeg dnevnog svjetla prije vrhunca sunca učinkovito sinhronizira i jača cirkadijalni sistem. Čak i zasjenjena područja daju dovoljno plave dnevne svjetlosti za održavanje zdravog cirkadijalnog ritma.
