U prošloj sedmici na globalnim berzama zabilježene su najveće oscilacije cijena dionica u ovoj godini, pri čemu su na Wall Streetu glavni indeksi oštro potonuli u ponedjeljak, za više od tri posto, uslijed razočaravajući podataka o zapošljavanju i ocjene da Fed kasni sa snižavanjem kamatnih stopa, da bi do kraja sedmice uspjeli većinu tih gubitaka nadoknaditi.
Dow Jones indeks prošle je sedmice oslabio 0.6 posto, na 39.487 bodova, dok je S&P 500 završio sedmicu u minusu od svega 0.04 posto, na 5.344 bodova, a Nasdaq od 0.18 posto, na 16.745 bodova.
S oštrom korekcijom u ponedjeljak, S&P 500 je više od 10 posto u minusu od svog vrhunca, što znači da je u području korekcije, dok je Nasdaq indeks, koji je već sedmicu ranije zašao u područje korekcije, dodatno produbio svoj minus od rekordnog nivoa. Istovremeno, indeks straha VIX dosegnuo je početkom prošle sedmice nivoe koje nisu viđene još od pandemije Covida i velike finansijske krize.
Zašto je došlo do pada berzi?
Berzovni pad bio je povezan i sa zaustavljanjem tzv. vezane trgovine, u kojoj se investitori zadužuju u jeftinim jenima kako bi kupovali rizičnu imovinu na globalnim berzama, budući da su japanske monetarne vlasti počele zaoštravati svoju monetarnu politiku.
No, nakon velikih turbulencija na globalnim tržištima kapitala u ponedjeljak, iz japanske središnje banke najavili su da neće vući daljnje poteze dok se tržište ne smiri.
Oporavak indeksa koji je uslijedio u ostatku sedmice bio je na krilima nešto boljih podataka o sedmičnoj nezaposlenosti nego se očekivalo, koji su umirili strahovanja investitora od recesije u SAD-u.
Samo u četvrtak S&P 500 porastao je 2.3 posto zabilježivši najbolju dnevnu postotnu izvedbu od novembra 2022., dok je Dow toga dana skočio za 683 boda, a Nasdaq za 2.9 posto. Ustvari, investitori su već u utorak počeli ponovno kupovati dionice, kao da dan ranije kriza ili recesija nisu ni bile na horizontu.
