Skoro godinu nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u svojstvu svjedoka saslušalo Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je u novembru prošle godine govorio o saznanjima o ruskim kampovima za obuku na području entiteta Republika Srpska, u petak je Tužilaštvo BiH saopćilo da nisu pronađeni dokazi „koji bi ukazivali na postojanje osnova sumnje da je počinjeno neko od krivičnih djela propisano Krivičnim zakonom BiH“.
„Tužilaštvo BiH sa partnerskim agencijama, ispitalo je navode ministra Heleza, te je nakon provjera 6. maja donesena naredba o neprovođenju istrage, jer nisu pronađeni dokazi koji bi ukazivali na postojanje osnova sumnje da je počinjeno neko od krivičnih djela propisano Krivičnim zakonom BiH“, naveli su iz Tužilaštva BiH.
Nema podataka
Također, iz Tužilaštva BiH su naveli i da nema podataka o obukama u BiH za terorističke napade u Moldaviji, te da bi o tome "svoju riječ trebale da daju nadležne institucije iz oblasti bezbjednosti.“
Ovo saopćenje Tužilaštva BiH dolazi čak godinu nakon prvih informacija o postojanju nelegalnih kampova u RS.
A iako je javnost bila izrazito zainteresirana zbog ovih navoda, Tužilaštvo BiH tek sada saopćava da je „nakon provjera 6. maja donesena naredba o neprovođenju istrage“.
Nejasno je zašto je Državno tužilaštvo šutjelo skoro pola godine, pa tek u oktobru saopćilo da je još u maju donesena naredba o obustavi istrage o postojanju kampova u RS.
Njihovo šturo saopćenje ne odaje ni kakve su provjere vršene, niti s kojim „partnerskim organizacijama“ su provedene.
Tražili odgovore
Raport je u augustu pisao Tužilaštvu BiH i tražio odgovore na pitanje o tome da li se vodi istraga o kampovima u RS i čime su rezultirale eventualne provjere navoda ministra Heleza, ali i svjedoka za koje je Raport od pouzdanih izvora iz Tužilaštva BiH dobio informacije da su govorili o tome kako su strani državljani u RS vršili određene obuke.
U augustu su za Raport iz Tužilaštva BiH na ovaj upit odgovorili :
„Upiti ove vrste ne mogu se komentirati iz razumljivih razloga“.
Zašto Tužilaštvo BiH tada nije odgovorilo da je već donesena naredba o obustavi istrage u predmetu za koji pitamo?
Dalje, u veoma osjetljivom trenutku za BiH sa sigurnosnog aspekta kada je u terorističkom napadu u Bosanskoj Krupi ubijen policajac, a drugi ranjen, kada su objekti Oružanih snaga BiH i namjenske industrije zbog nedavnih prijetnji još uvijek pod pojačanim sigurnosnim mjerama , kada iz Moldavije stižu informacije o hapšenju moldavskih državljana za koje se tvrdi da jesu obučavani u ruskim kampovima u BiH, javnost u BiH nema potpuna uvjeravanja iz institucija da obuka uistinu nije bilo.
Prije svega zbog toga što ne treba biti ni istražitelj, ni tužitelj, pa da se logički zaključi da nakon javne objave o postojanju svojevrsnih kampova u RS prije godinu dana, oni ni dan poslije, a kamoli nekoliko mjeseci nakon toga nisu mogli biti ni pronađeni, jer je očekivano da se rasformiraju.
Neka Tužilaštvo objavi koji su im dokazi predočeni
Drugo, izvori Raporta pojašnjavaju da u ovom slučaju nije bilo riječi o kampovima koji bi podrazumijevali neke čvrste objekte, nego su određena šumovita područja u RS služila kao teren za te obuke.
Naš izvor ističe i da je u Tužilaštvu BiH svjedočila osoba srpske nacionalnosti koja je bila u neposrednom kontaktu s tim osobama.
Tužilaštvo BiH bi trebalo pojasniti javnosti jesu li saslušavani svjedoci u ovom predmetu, da li su i kakve su im fotografije predočene na uvid i kakva vrsta provjera je vršena i u kojem periodu.
Jer, javnost u BiH često dobije informacije iz pravosudnih institucija "da je donesena naredba o obustavi istrage" u nekom predmetu, a nikada se ne sazna šta je sve poduzeto i provedeno prije odluke o obustavi istrage i ko ocjenjuje i procjenjuje da li je istraga u nekom predmetu provedena kvalitetno.
Jasno je da postoje određene smjernice Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH o informacijama koje pravosudne institucije mogu plasirati u javnost.
Međutim, u ovom slučaju te informacije bi morale biti puno transparentnije i dostupnije javnosti da bi javnost u njih povjerovala i bila oslobođena svake sumnje.
Pogotovo je to neophodno iz razloga što je ovo saopćenje Tužilaštva BiH u jednom dijelu kontradiktorno.
Jer, dok Tužilaštvo BiH u prvom dijelu informiše javnost o „obustavi istrage o kampovima“, u drugom dijelu saopćenja navode da nemaju podataka o obukama u BiH za terorističke napade u Moldaviji, i da bi o tome „svoju riječ trebale da daju nadležne institucije iz oblasti sigurnosti.“
A, nadležne institucije već su dale informaciju u javnost da je u BiH u proteklih 60 dana bilo ulazaka sumnjivih osoba u BiH koje se mogu dovesti u vezu s tvrdnjama moldavske policije.
Vodi se istraga
Naime, početkom sedmice Ilija Cvitanović, predsjednik Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine BiH za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH i delegat u Domu naroda PSBiH, izjavio je da je razgovarao s direktorom OSA-e Almirom Džuvom i da je od njega saznao da je bilo ulazaka u BiH nekih sumnjivih osoba i da se utvrđuje šta je bio razlog njihovog boravka u BiH.
Cvitanović je kazao i da se o tome vodi istraga, zbog čega u javnost nije mogao iznijeti više detalja.
Sad se, imajući u vidu saopćenje Tužilaštva BiH, postavlja i pitanje je li Državno tužilaštvo uopće upoznato s tom istragom?
Podsjetimo i da je prije Cvitanovićeve izjave ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić negirao postojanje bilo kakvih kampova u BiH.
Helezove tvrdnje
Međutim, jasno je da je informacija o „ulascima u BiH sumnjivih osoba“ a koji su prema medijskim saznanjima upravo iz Rusije, unijela dodatne sumnje o postojanju i kampova.
Razumljivo je što javnost očekuje dodatne i eksplicitnije dokaze o tome koji bi demantirali i ranije Helezove tvrdnje i nedavne tvrdnje moldavske policije.
Saopćenje Tužilaštva BiH sigurno ne nudi takve dokaze, a niko od nadležnih nije ni javnost u BiH obavijestio da li su dodatne informacije u vezi kampova u BiH za koje tvrde da su u njima bili moldavski građani tražio od moldavske policije koja je čak objavila video snimke za koje tvrdi da su nastali u našoj zemlji?
S obzirom na to da je riječ o sigurnosnim pitanjima o kojima evidentno zvaničnici u BiH imaju različite stavove i iznose oprečne informacije, jedino što je sigurno je da će se građani BiH i dalje osjećati nesigurno.