Trump je dugo vjerovao da svaki međunarodni problem može riješiti ako sjedne oči u oči s liderom druge države i postigne dogovor.
Prvi put je razgovarao s Vladimirom Putinom 12. februara, a taj razgovor od sat i po opisao je kao "veoma produktivan". Ponovo su razgovarali 18. marta, piše BBC.
Međutim, jasno je da ovi telefonski razgovori nisu donijeli očekivani 30-dnevni prekid vatre koji je Trump želio. Jedina koncesija koju je uspio dobiti od Putina bila je obećanje da Rusija neće napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu – obećanje za koje Ukrajina tvrdi da je prekršeno samo nekoliko sati nakon razgovora.
Putin ne žuri s pregovorima
Ruski predsjednik ne želi biti požurivan.
Prvi put je javnost obavijestio o pregovorima tek prošle sedmice, na press konferenciji, i to mjesec dana nakon razgovora s Trumpom.
Putin je jasno stavio do znanja da se protivi američkoj strategiji u dvije faze – prvo prekid vatre, pa tek onda dugoročni mirovni sporazum. Umjesto toga, insistira da pregovori moraju riješiti "korijenske uzroke rata".
Strah od širenja NATO-a
Postojanje Ukrajine kao suverene države, koje Moskva vidi kao prijetnju ruskoj sigurnosti.
Također je postavio detaljna pitanja i uslove koje treba ispuniti prije nego što bi bilo kakav sporazum mogao biti postignut.
Očigledno je da Trumpova želja za brzim mirovnim dogovorom nailazi na tvrd stav Kremlja, dok sukob u Ukrajini i dalje traje.
