Jeste li primijetili da je osoba na joga prostirci pored vas potpuno mokra od znoja, dok vi jedva da ste se oznojili?
Koliko ćete se znojiti tokom vježbanja ovisi o nekoliko faktora, objašnjava dr. Lindsey Bordone, dermatologinja iz Medicinskog centra Univerziteta Columbia, za Everyday Health.
Na to utječu toplina, vlaga, intenzitet vježbanja i nivo hidratacije.
Bez obzira na to osjećate li da se znojite previše ili premalo, znojenje je ključna tjelesna funkcija.
Prirodni sistem hlađenja tijela
Znojenje pomaže tijelu u održavanju ravnoteže ili homeostaze, kaže Grayson Wickham, osnivač Movement Vaulta. Kada tjelesna temperatura poraste, znojenje vas hladi ispuštanjem vlage na kožu. Isparavanje te vlage snižava temperaturu, što sprječava potencijalna oštećenja ćelija.
Zašto se neki znoje više, a neki manje?
Nivo znojenja značajno varira od osobe do osobe, a na to utječu genetika i drugi faktori:
- hidratacija – dobro hidrirane osobe znoje se više od dehidriranih
- razina nivo kondicije – osobe u boljoj formi mogu se brže početi znojiti kako bi regulirale tjelesnu temperaturu tokom treninga
- zdravstveni problemi – stanja poput dijabetesa tipa 2, poremećaja štitnjače i anksioznosti, kao i određeni lijekovi, mogu povećati proizvodnju znoja.
Iako je normalno znojiti se više ili manje od drugih, prekomjerno znojenje (hiperhidroza) ili vrlo malo znojenja (hipohidroza) mogu ukazivati na medicinski problem.
Kada premalo znojenja postane problem?
Hipohidroza, odnosno nemogućnost adekvatnog znojenja, nastaje kada znojne žlijezde ne rade ispravno. Uzroci mogu uključivati dehidraciju, oštećenje živaca, kožne bolesti poput psorijaze te određene lijekove.
Iako je genetska hipohidroza rijetka, češće se razvija kasnije u životu. Teži slučajevi obično se dijagnosticiraju u djetinjstvu, dok blaži često ostanu neprepoznati godinama.
Rizici nedovoljnog znojenja
Premalo znojenja može imati ozbiljne posljedice, posebno tokom intenzivne aktivnosti ili u vrućim uvjetima. Bez dovoljno hlađenja, hipohidroza može dovesti do toplinskih grčeva, iscrpljenosti ili čak toplinskog udara. Djeca su posebno ugrožena jer njihova tijela brže podižu temperaturu nego tijela odraslih.
Simptomi hipohidroze uključuju osjećaj pretjerane topline, slabost, vrtoglavicu, crvenilo kože i grčeve u mišićima.
Trebate li se brinuti zbog nivoa znojenja?
Ako se znojite manje od drugih, to ne znači nužno da imate hipohidrozu. Ljudi prirodno imaju različit broj znojnih žlijezda i genetske predispozicije.
No, obratite se ljekaru ako:
- osjećate vrtoglavicu, pregrijavanje ili crvenilo kože
- izbjegavate tjelovježbu ili vrućinu zbog manjka znojenja
- imate povijest toplinskih udara
- primijetite značajan pad uobičajenog znojenja.
Smanjeno znojenje može biti povezano s bolestima poput hipotireoze, pa je važno istražiti uzrok.
Kod težih slučajeva ljekari mogu preporučiti rashladne prsluke ili lijekove koji potiču znojenje. Liječenje ovisi o osnovnom uzroku, a ljekari vam mogu pomoći upravljati simptomima i pripremiti se za situacije u kojima pregrijavanje može predstavljati rizik.
