Oko Nikole Tesle nema žena, nije dokazano da je imao vezi, iako se pominje neka simpatija. Ali, sa ženama je uvek bio korektan, ali ne preterano ljubazan.
Jedan od najvećih naučnika svih vremena Nikola Tesla je za većinu svojih savremenika, kao i potomaka važio za osobenjaka. Ma koliko njegov um bio genijalan čini se da nikada do kraja nije istražen.
Njegov život privukao je veliku pažnju akademika Vladete Jerotića, koji je pokušao da nađe odgovor na mnoga pitanja oko života Nikole Tesle.
Jerotić je tražio u Teslinoj ličnosti i njegovim postupcima moguće tragove nekih psiholoških i psihopatoloških oznaka, kao posljedice mogućih traumatskih duševnih zbivanja u djetinjstvu, a posebno se osvrnuo na njegovu seksualnost.
– Oko Nikole Tesle nema žena, nije dokazano da je imao vezi, iako se pominje neka simpatija. Ali, sa ženama je uvijek bio korektan, ali ne pretjerano ljubazan, što bi bilo sumnjivo. Niti ih je potcjenjivao, što bi isto bilo sumnjivo. Čak je sa simpatijama sa njima razgovarao. Kod Tesle nije mogla ni da se nasluti konverzija seksualnog nagona. Sve to je pretočio u stvaralaštvo – tumačio je akademik Jerotić.
Velika stvaralačka snaga duha, očigledno urođena, izvanredna darovitost koja je išla ruku pod ruku sa čudesnim pamćenjem, kao i brzom sposobnošti učenja i poimanja novog i bitnog u idejama i pojavama, nije bila rano otkrivena kod Nikole Tesle, između ostalog i zato što je u njegovoj porodici obdarenost bila obična pojava.
– Do osme godine moj je karakter bio slab i kolebljiv. Nisam imao ni snage ni hrabrosti da nešto čvrsto odlučim. Moji su me osjećaji zapljuskivali u valovima i neprestano titrali između oseke i plime… Najviše sam volio knjige. Moj otac je imao veliku biblioteku i, kad god sam mogao, pokušavao sam zadovoljiti svoju strast za čitanjem – govorio je Tesla.
Osim pojačane introspekcije, koja je obično znak neke nesigurnosti djeteta ali i redovan pratilac introvertovane individue, mi još uvijek u Tesli, do početka njegovog adolescentnog doba, ne možemo da primjetimo ništa upadljivo što bi nagovještavalo kasniju obdarenost ili neurozu, odnosno i jedno i drugo.
Već u ranom mladalačkom dobu Nikola Tesla je, uz pomoć oca, postavio sebi kao zadatak – samosavlađivanje, predstavljen gotovo kao životni cilj. Šta je to trebalo tako rano savlađivati, od čega se Tesla osećao ugrožen, pa je preduzeo da sebe savlađuje strogim telesnim i psihičkim vežbama, relativno retkim, i onda i danas, među mladim ljudima u adolescenciji?
Psihoanalitički orijentisana psihologija ima samo jedan, odlučan odgovor, proizašao iz njene teorije i prakse: to su nagoni u mladog čoveka, seksualni i agresivni nagon; nagoni su ti koji zbunjuju, plaše i gone adolescenta da ih živi, ali i savlađuje, pokorava, potiskuje, da ne bi ovladali životom mladog čovjeka.
Bez obzira kojom odbrambenom snagom raspolaže mlad čovjek u borbi protiv nagona, svako pretjerano potiskivanje urodiće nekim simptomima kao nagovještajima mogućeg razvoja neke psihičke bolesti.
– Kad bih video biser, zamalo bih dobio napad, ali bi me zato opčinio sjaj kristala… Ne bih dotaknuo kosu drugih ljudi ni za što na svijetu, osim možda pod prijetnjom revolvera. Spopala bi me groznica samo kad bih pogledao breskvu, a ako bi se u kući našao ijedan komadić kamfora, osjećao sam se neopisivo nelagodno – priznao je Tesla u autobiografiji i dodao:
–Brojao sam korake na svojim šetnjama, izračunavao volumni sadržaj tanjira supe, šoljice kafe i komada hrane – inače ne bih uživao u jelu. Sve moje ponavljane radnje ili operacije morale su biti deljive s tri, a ako bih pogrešio, počeo bih od početka, čak i ako bi mi za to trebalo nekoliko sati.
Mogao bi neko da pomisli da maločas pomenuti i još brojni, ovdje nespomenuti, simptomi opsesivne (ili prinudne) neuroze – dijagnoza koja ne bi bila teška da se postavi ni od strane nekog inteligentnog studenta medicine koji je položio ispit iz psihijatrije – nisu mučili Nikolu Teslu pole njegovog izlaska iz adolescentnog doba, inače bogatog kod većine, naročito inteligentnih mladih ljudi u gradovima, raznovrsnim bizarnim znacima u ponašanju. Prevario bi se! Nikola Tesla je cijelog života nastavio da se u svakodnevnom životu ponaša kao prinudni neurotičar.
