Hamasovi naoružani napadači su 7. oktobra izveli napad bez presedana na Izrael iz Pojasa Gaze, ubivši 1.200 ljudi i uzevši oko 240 talaca.
Izraelska vojska je odgovorila zračnim napadima na Gazu i pokrenula kopnenu ofanzivu. Više od 20.000 ljudi ubijeno je u Gazi, prema Hamasovoj vladi.
Tokom privremenog primirja krajem novembra, Hamas je oslobodio 105 talaca, a Izrael je u zamjenu oslobodio 240 palestinskih zatvorenika.
Šta je cilj izraelske vojne operacije u Gazi?
Od napada 7. oktobra, ratni avioni Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) izveli su zračne napade širom Gaze dok su se njene trupe kretale kroz teritoriju.
Premijer Benjamin Netanyahu rekao je da Izrael ima "jasan cilj da uništi Hamasove vojne i upravljačke sposobnosti", kao i da oslobodi taoce.
Izrael, Velika Britanija, SAD i druge zapadne sile označile su Hamas kao terorističku organizaciju.
Netanyahu je izjavio da će Izrael imati "ukupnu sigurnosnu odgovornost" za Gazu "na neodređeno vrijeme" nakon sukoba. Međutim, kasnije je rekao da Izrael nema planove da ponovo okupira teritoriju.
Izrael je angažovao 300.000 rezervista za operaciju, čime je povećao svoju stalnu snagu od 160.000.
Također kaže da je uništio više od 800 tunela izgrađenih ispod Gaze. Hamas je ranije tvrdio da se njegova mreža tunela proteže na 500 km (310 milja).
Satelitski snimci ukazuju na to da je skoro 100.000 zgrada u Gazi možda oštećeno tokom borbi.
Hamas je nastavio ispaljivati rakete iz Gaze na Izrael.
Nakon što je privremeno primirje okončano, izraelske trupe su se potisnule u južnu Gazu i započele operacije protiv Hamasa i drugih naoružanih grupa u gradu Khan Younis i njegovoj okolini.
Izrael je također izveo mnoge zračne napade na Rafah, u blizini egipatske granice, gdje je ranije rekao stanovnicima Khan Younisa da bježe.
Žestoke borbe se nastavljaju na sjeveru, oko izbjegličkog kampa Jabalia i istočnog okruga Shejaiya grada Gaze. UN procjenjuju da je na sjeveru ostalo 100.000 civila.
Izrael tvrdi da je ubio hiljade boraca Hamasa tokom rata, uključujući mnoge komandante.
IDF kaže da su 134 izraelska vojnika ubijena od početka kopnene ofanzive 27. oktobra. Ukupno je od 7. oktobra ubijeno 466 vojnika - većina njih tokom Hamasovih napada tog dana.
Tokom napada 7. oktobra, Hamas je uzeo oko 240 talaca, za koje je rekao da su bili sakriveni na "sigurnim mjestima i tunelima" unutar Gaze.
Izrael je saopštio da je više od 30 talaca djece, a najmanje 10 starijih od 60 godina. Također je rečeno da je oko polovina talaca imala strane pasoše iz 25 različitih zemalja.
Prema dogovoru koji je posredovao Katar, sedmodnevna pauza u borbama počela je 24. novembra.
Tokom primirja oslobođen je 81 Izraelac i državljanin s dvojnim državljanstvom, kao i 24 stranca. U zamjenu za izraelske taoce, 240 Palestinaca je oslobođeno iz izraelskih zatvora.
Oslobođeni taoci su:
78 Izraelskih žena i djece
23 Tajlanđanina i jedan Filipinac
3 Rusi-Izraelci
Hamas je pustio četiri izraelska taoca prije primirja, a drugog su oslobodile izraelske snage.
Izraelske trupe greškom su ubile tri taoca koji su 15. decembra istakli bijelu zastavu u Gazi.
Smatra se da je u zarobljeništvu još 120 ljudi.
Hamas je rekao da druge naoružane grupe u Gazi drže taoce, uključujući palestinski Islamski džihad. Ovo bi moglo zakomplikovati buduća izdanja.
Zašto je prekinuta pauza u borbama i hoće li biti dogovorena druga?
Svaka strana je okrivila drugu za krah primirja i nastavak borbi 1. decembra.
Netanyahu je rekao da Hamas nije "ispunio svoju obavezu da oslobodi sve žene taoce" i da je "ispalio rakete na izraelske građane".
Hamas je kazao da je Izrael odbio "prihvatiti sve ponude za oslobađanje drugih talaca".
Generalna skupština UN-a donijela je 13. decembra neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva na "trenutni humanitarni prekid vatre", kao i "trenutnog i bezuslovnog oslobađanja svih talaca".
Pet dana ranije, SAD su stavile veto na sličan nacrt rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a (UNSC), rekavši da bi prekid vatre omogućio Hamasu da se pregrupiše.
Daljnje glasanje VS UN za prekid vatreviše puta je odgađano zbog sporova oko teksta rezolucije.
S druge strane, lider Hamasa Ismail Haniyeh prisustvovao je razgovorima u Kairu o još jednom mogućem prekidu vatre.
Međutim, 21. decembra Hamas je rekao da su sve naoružane palestinske grupe odbacile mogućnost oslobađanja još talaca osim ako Izrael ne pristane da okonča rat u Gazi.
Kakva je humanitarna situacija u Gazi?
Pored više od 20.000 prijavljenih poginulih, ministarstvo zdravlja koje vodi Hamas kaže da je 52.600 ljudi povrijeđeno od početka rata.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da je samo devet od 36 bolnica u Gazi još uvijek djelomično funkcionalno, sve na jugu. Ove bolnice rade sa tri puta većim kapacitetom, dok se suočavaju sa kritičnim nedostatkom osnovnih zaliha i goriva za svoje generatore.
Netanyahu je priznao da Izrael "nije uspješan" u minimiziranju civilnih žrtava, ali kaže da Hamas koristi Gazu i civile kao živi štit.
Zalihe hrane su oskudne, a postoji ogromna potražnja za ograničenom količinom brašna koje distribuira UN.
Hrana je oskudna u Gazi, a cijene su skočile, što znači da mnogi ljudi ne mogu priuštiti osnovne namirnice poput brašna. Nedostatak struje otežava kuhanje.
Prema Unrwa, UN-ovoj agenciji za palestinske izbjeglice, 1,9 miliona stanovnika Gazane - oko 85% stanovništva - je raseljeno, a 1,4 miliona njih se sklanja u njenim objektima.
Mnogi od njih pobjegli su od borbi na sjeveru nakon izraelske naredbe da se zbog vlastite sigurnosti presele južno od doline rijeke Wadi Gaze.
Desetine hiljada su se preselile u Rafah kako bi pobjegle od borbi. UN kažu da na svaki toalet u njihovim skloništima dolazi najmanje 486 ljudi.
Izraelska vojska objavila je online mapu s Gazom podijeljenom na više od 600 blokova, pokazujući područja iz kojih bi ljudi trebali evakuirati zbog vlastite sigurnosti.
Ali Unicef, humanitarna organizacija UN-a za djecu, upozorila je da su neki od "sigurnih" zone su bile "male komade neplodne zemlje" bez vode, sanitarija ili skloništa.
Da li humanitarna pomoć stiže u Gazu?
Nakon napada 7. oktobra, Izrael je zatvorio svoje granične prelaze sa Gazom, sprečavajući uobičajene zalihe hrane, vode i lijekova da uđu na teritoriju.
Izrael je dozvolio nastavak ograničenih isporuka pomoći preko graničnog prelaza Rafa koji kontroliše Egipat 21. oktobra. Međutim, UN kaže da je broj kamiona koji ulaze svaki dan bio oko petine dnevnog prosjeka od 500 prije rata.
Izrael je ozbiljno ograničio zalihe goriva, tvrdeći da bi ga Hamas mogao ukrasti i koristiti u vojne svrhe.
Nedostatak goriva doveo je do toga da pumpe za vodu i postrojenja za desalinizaciju, otpadne i sanitarne usluge, kao i mnoge pekare nisu u mogućnosti da rade.
Izrael je 17. decembra ponovo otvorio robni prelaz Kerem Šalom sa Gazom, omogućavajući još jednu rutu za ulazak pomoći na teritoriju.
Međutim, UN kaže da se bore s distribucijom pomoći izvan područja Rafaha okrivljujući nedostatak kamiona, nedostatak goriva, česte nestanke telekomunikacija i opasnosti putovanja kroz područja u kojima se vode borbe.
Stotine vlasnika stranih pasoša - uključujući neke britanske i američke državljane - te teško ranjenih i bolesnih Palestinaca uspjele su napustiti Rafah, ali mnogi su ostali.
Šta se dogodilo tokom Hamasovih napada 7. oktobra na Izrael?
Dana 7. oktobra, stotine Hamasovih naoružanih ljudi prešlo je iz Pojasa Gaze u južni Izrael, probivši dobro čuvanu ogradu, sletjevši s mora i koristeći paraglajdere.
Bio je to najozbiljniji prekogranični napad na Izrael u više od jedne generacije.
Naoružani napadači su ubili oko 1.200 ljudi, većinom civila, u nizu racija na vojne pošta, kibuce i muzički festival, i vratili taoce u Gazu.
BBC je također vidio i čuo dokaze o silovanju, seksualnom nasilju i sakaćenju žena tokom napada Hamasa, među žrtvama su djeca, tinejdžeri i penzioneri.
Napadi su se dogodili u vrijeme rastućih izraelsko-palestinskih tenzija: 2023. je bila najsmrtonosnija zabilježena za Palestince koji žive na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael.
Šta je Hamas i šta želi?
Hamas je palestinska grupa koja upravlja Gazom od 2007.
Naziv je akronim za Harakat al-Muqawama al-Islamiya, što znači Islamski pokret otpora.
Grupa želi uništiti Izrael i zamijeniti ga islamskom državom.
Smatra se da njeno vojno krilo, Brigade Izzedine al-Kasam, ima oko 30.000 pripadnika.
Hamas je vodio nekoliko ratova s Izraelom otkako je preuzeo vlast, ispalivši hiljade raketa na Izrael i izvodeći druge smrtonosne napade.
Kao odgovor, Izrael je u više navrata napao Hamas vazdušnim udarima, slajući trupe 2008. i 2014. godine.
Izrael, SAD, EU i Velika Britanija, kao i druge sile, proglasili su Hamas - ili u nekim slučajevima Brigade al-Kasam - terorističkom grupom.
Iran podržava grupu, obezbjeđujući sredstva, oružje i obuku.
Gdje je Pojas Gaze i koliko je velik?
Pojas Gaze je 41 km (25 milja) duga i 10 km široka teritorija koja se nalazi između Izraela, Egipta i Sredozemnog mora.
Prethodno okupiranu od Egipta, Gazu je zauzeo Izrael tokom Šestodnevnog rata 1967.
Izrael je povukao svoje trupe i oko 7.000 doseljenika sa teritorije 2005. godine.
Dom za 2,2 miliona ljudi, ovaj uski pojas je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu.
Nešto više od tri četvrtine stanovništva Gaze - oko 1,7 miliona ljudi - su registrirane izbjeglice ili potomci izbjeglica, prema UN-u.
Izrael kontroliše vazdušni prostor iznad Gaze i njene obale, i strogo ograničava kretanje ljudi i robe.
Šta je Palestina?
Zapadna obala i Gaza su poznate kao palestinske teritorije. Zajedno sa istočnim Jerusalimom i Izraelom, činili su dio zemlje poznate kao Palestina od rimskih vremena do sredine 20. stoljeća.
- dio Palestine postao je Izrael, koji su sljedeće godine priznale Ujedinjene nacije. Zapadnu obalu (uključujući istočni Jerusalem) i Gazu priznaju mnoge zemlje i tijela kao Palestinu, iako nema status članice UN-a.
Oni koji ne priznaju pravo Izraela na postojanje također, i dalje cijelu zemlju nazivaju Palestinom.
Predsjednik Palestine je Mahmoud Abbas, također poznat kao Abu Mazen. Sjedište mu je na Zapadnoj obali, koja je pod izraelskom okupacijom.
On je lider Palestinske uprave (PA) od 2005. godine i predstavlja političku stranku Fatah - ogorčenog rivala Hamasa.
Podrška Hamasu raste na Zapadnoj obali, piše BBC.
