Hrvatska SOA u službi narativa HDZBiH

Zašto se hrvatski obavještajci bave Izbornim zakonom BiH i smatraju ga prijetnjom sigurnosti

Faksimil dijela izvještaja SOA-e: Velika pažnja posvećena izmjenama Izbornog zakona BiH uz netačne navode

Ovih dana u BiH je ponovo intenzivirana priča u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH na kojima najviše insistira HDZBiH i njegov predsjednik Dragan Čović. I dok se čeka na početak najavljenih pregovora o ovoj temi koji bi prema Čovićevoj nedavnoj najavi trebali uslijediti ove sedmice u ovom trenutku teško je predvidjeti mogu li ti pregovori polučiti ikakav rezultat s obzirom na dijametralno suprotne stavove „trojke“ i HDZ-a o ovom dugogodišnjem otvorenom pitanju u BiH koje naročito uoči svakih izbora izazove nova trvenja na političkoj sceni u BiH.

Plasiraju spin da presuda „Ljubić“ nije provedena

Odavno je poznato da HDZBiH koristi svaku priliku, ne samo u BiH nego i šire da pitanje izmjena Izbornog zakona BiH pokuša predstaviti „pitanjem svih pitanja“ u BiH i povezati ga s navodnom ugroženošću prava Hrvata u našoj zemlji.

Takvu retoriku podržava i zvanična politika u Hrvatskoj, a koliko su izmjene Izbornog zakona u BiH u fokusu Hrvatske pokazuje i javni dio izvještaja hrvatske Obavještajno sigurnosne agencije (SOA) .

Dio ovog izvještaja, objavljenog još sredinom ove godine nije izazvao nikakve reakcije u BiH, iako se značajan dio tog dokumenta koji se odnosi na izborno zakonodavstvo u BiH može protumačiti kao direktno uplitanje u unutrašnje stvari naše zemlje koje se osim toga predstavljaju pogrešno, uz evidentno netačne podatke .

Vidljivo je da SOA svoju „analizu“ i političke situacije u BiH pokušava opravdati ocjenom „regionalne stabilnosti“, pa se tako u izvještaju navodi da na to stanje „ponajviše utječu međudržavni i/ili unutardržavni prijepori nacionalnih zajednica, poput nesuglasja oko unutarnjeg uređenja i funkcioniranja Bosne i Hercegovine (BiH) .“

„Bosna i Hercegovina, koja s Republikom Hrvatskom dijeli međusobno najdužu granicu i u kojoj su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda, i dalje je opterećena unutarnjom političkom nestabilnošću. Ova nestabilnost proizlazi iz različitih pozicija dominantnih političkih opcija triju naroda oko temeljnih načela Daytonskog mirovnog ugovora i Ustava BiH te pitanja daljnje centralizacije države“ navodi SOA.

Perfidnom igrom riječi koje upućuju na to da bi ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH po želji i ukusu HDZ-a moglo „dodatno destabilizirati BiH“ iz hrvatske SOA-e otkrivaju stepen uplitanja u unutrašnja pitanja BiH.

„Različitost stavova oko pravila izbornog procesa stvara napetosti u političkom, javnom i medijskom prostoru BiH. Umanjivanje ustavom zajamčene ravnopravnosti tri naroda u BiH narušava ustavni poredak BiH utemeljen Daytonskim mirovnim sporazumom, a mogao bi dodatno destabilizirati BiH i negativno utjecati na međunacionalne odnose, multietnički karakter i demokratski legitimitet političkog sustava BiH. Ukidanje konstitutivnosti Hrvata u BiH onemogućilo bi ravnopravni utjecaj Hrvata na daljnji društveni, gospodarski, vanjskopolitički, odnosno euroatlantski pravac razvoja BiH. U ovako složenim političko-socijalnim prilikama, nazočnost međunarodnih snaga u BiH i djelovanje Visokog predstavnika i dalje služe kao faktor stabilnosti i mirnog rješavanja sporova. U isto vrijeme, geopolitičke prilike utječu i na stavove međunarodne zajednice u BiH, pa u pojedinim pitanjima oko budućnosti BiH ne postoji međunarodni konsenzus. Primjerice, Rusija od srpnja 2021. godine ne sudjeluje u Upravnom Odboru Vijeća za provedbu mira jer smatra da sadašnji Visoki predstavnik nije izabran sukladno predviđenoj proceduri. Situacija u BiH privlači pozornost i drugih ne-europskih i nezapadnih državnih aktera. Unutarnja politička previranja onemogućila su procese približavanja BiH euroatlantskim integracijama. Pri tome hrvatske, bošnjačke i tzv. građanske stranke načelno zagovaraju ulazak BiH u EU i NATO, dok se srpske stranke protive približavanju BiH NATO-u i dio njih ne kriju svoju povezanost s ruskim političkim akterima“- ističe se u dokumentu hrvatske Obavještajno sigurnosne agencije.

U svom izvještaju SOA tvrdi da nije provedena presuda Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, a jasno je da su i Centralna izborna komisija BiH i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji je u posljednje vrijeme nametnuo više izmjena Izbornog zakona BiH kazali da je presuda u predmetu „Ljubić“ provedena.

„Stoga se pitanje izbornog zakona, osobito tijekom izborne 2022. godine, izdvojilo kao ključno za daljnju provedbu odredbi Ustava BiH i načela Daytonskog mirovnog ugovora. Naime, postojeći izborni zakon u BiH opterećen je presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji su pojedine njegove odredbe proglasile neustavnima, odnosno diskriminatornima. U isto vrijeme, Hrvati su njime nezadovoljni jer omogućuje „preglasavanje Hrvata“, odnosno daje mogućnost da birači iz redova ostalih naroda biraju Hrvatima političke predstavnike. Implementacija sudskih presuda oko izbornog zakona jedan je od zahtjeva EU prema BiH za stjecanje statusa kandidata za ulazak u EU. Pregovori vodećih političkih stranaka BiH u vremenu prije izbora nisu bili uspješni te nije došlo do promjena izbornog zakona, odnosno nisu implementirane presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i ESLJP u predmetu Sejdić-Finci, pa su se opći izbori u listopadu 2022. godine u BiH proveli po postojećim izbornim pravilima. - navode iz SOA-e koja ne ističe da se HDZ kao jedna od vladajućih, dugogodišnjih stranaka u BiH protivi provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Nema podataka o kršenju prava drugih tamo gdje vlada HDZBiH

Ne navodeći ni u jednom dijelu izvještaja kako se načelo konstitutivnosti u kantonima gdje su Hrvati većina u velikom broju slučajeva ne poštuje, te ne navodeći da su Hrvati na brojnim rukovodećim pozicijama u državnim institucijama, kao i na nivou FBiH i kantona SOA ističe da se „Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji narod, zalažu se za očuvanje načela konstitutivnosti, kao i decentralizirano državno uređenje jer im ono jamči političku ravnopravnost s ostala dva naroda.“

Inače, hrvatska SOA je jedina obavještajna agencija u regionu koja objavljuje javno dio svojih ocjena o sigurnosti u regionu, a već godinama detaljno u tim izvještajima tretira i stanje u BiH, a da pri tome često ne nudi nikakve dokaze za svoje opservacije o ranije iznijetim potencijalnim opasnostima koje je vezala za Bosnu i Hercegovinu.

Iako hrvatska SOA pokušava objavu svojih javnih izvještaja predstaviti dijelom demokratskog procesa i transparentnošću, pitanje je koliko ova obavještajna agencija dovodeći u pitanje primjerice izmjene Izbornog zakona BiH sa sigurnošću u našoj zemlji od BiH i s tog aspekta pravi „zemlju slučaj“, jer izvjesno je da se takvi podaci SOA-e kad su već javno objavljeni mogu koristititi kao argument onima koji BiH sve češće proglašavaju „nesigurnom i radikalnom“.

Stoga,ukoliko se već ne može zaustaviti „opservacija“ hrvatskih obavještajaca o stanju u BiH, vrijeme je da zvaničnici BiH reagiraju na one tvrdnje koje dezavuišu javnost i mogu se smatrati isključivo spinom, jer kako drugačije nazvati „analizu“ o Izbornom zakonu BiH koja je puna ocjena o prijetnjama koje sa sobom nosi svako rješenje koje se ne podudara s HDZ-ovim, te navoda koji nemaju nikakvo uporište u ustavu BiH na koji se poziva SOA.