Nedugo nakon što je oružana grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL) proglasila “kalifat” u Iraku i Siriji 2014. godine, bivši pripadnici pakistanskih talibana proglasili su lojalnost vođi grupe Abu Bakru al-Baghdadiju, a kasnije su im se pridružili i Afganistanci koji su se odmetnuli iz talibanskog pokreta.
Početkom 2015. godine ISIL je obznanio osnivanje svoje pokrajine u “Horasanu”, što je historijski naziv za regiju koja obuhvata dijelove današnjeg Afganistana, Pakistana, Irana i Centralne Azije, piše AJB.
Islamska država Irak i Levant – provincija Horasan (ISIL-K) uspostavila je 2015. godine uporište u planinskoj regiji Achin, u provinciji Nangarhar (istočni Afganistan).
Masakri nad civilima u Afganistanu i Pakistanu
Jedino tu uspijeva uspostaviti stabilno prisustvo, kao i u susjednoj regiji Kunar.
Na svim drugim područjima grupa se sukobila s talibanima, iako je uspjela formirati uspavane ćelije na drugim mjestima u Afganistanu, posebno u glavnom gradu, te u Pakistanu, prema Ujedinjenim narodima.
Prema najnovijim procjenama, broj boraca ove skupine iznosi nekoliko hiljada, prema izvještaju Vijeća sigurnosti UN-a objavljenom u julu prošle godine.
Islamska država Irak i Levant – provincija Horosan preuzela je odgovornost za neke od najkrvavijih napada tokom posljednjih godina u Afganistanu i Pakistanu, kao što su masakri nad civilima u džamijama, bolnicama i na javnim mjestima.
U augustu 2019. godine grupa je preuzela odgovornost za napad na muslimane šiite na svadbi u Kabulu, u kojem je poginula 91 osoba.
Pripadnici ISIL-a talibane opisuju kao nevjernike
U maju 2020. godine poginulo je 25 osoba, među kojima 16 majki i budućih majki i jedna beba, u napadu na porodilište u pretežno šiitskom naselju u Kabulu.
Iako su obje skupine tvrdokorni suniti, razlikuju se u doktrini i strategiji i natječu oko toga ko su istinski nosioci džihada.
Dokaz žestokog neprijateljstva među njima su i izjave ISIL-a u kojima se talibani opisuju kao nevjernici.
ISIL-K se našao pod velikim pritiskom talibana, na čijoj meti su se našli odmetnici iz ovog pokreta.
ISIL-K nije bio u stanju proširiti svoju kontrolu nad teritorijama, za razliku od uspjeha koji je organizacija postigla u Iraku i Siriji.
Vladine snage u Afganistanu su 2019. godine, nakon zajedničkih operacija sa Sjedinjenim Američkim Državama, proglasile pobjedu nad ovom skupinom u provinciji Nangarhar, na istoku zemlje.
ISIL-K djeluje kroz uspavane ćelije u gradovima
Prema procjenama SAD-a i UN-a, ISIL-K od tada djeluje kroz svoje uspavane ćelije u gradovima, s ciljem pokretanja napada visokog profila.
ISIL-K je kritizirao sporazum postignut u Dohi u februaru 2020. godine između Washingtona i talibana, koji je doveo do povlačenja američkih i stranih snaga iz Afganistana, optužujući pokret da odustaje od džihada.
Nakon ulaska u Kabul i preuzimanja vlasti 15. augusta, talibani su primili čestitke od brojnih grupa širom svijeta nazvanih džihadističkim, ali ne i od organizacije ISIL.
Posmatrači su očekivali da će organizacija imati koristi od kolapsa u Afganistanu.
“Mr. Q”, zapadni stručnjak za pitanja ISIL-a, koji objavljuje svoja istraživanja na Twitteru pod ovim pseudonimom, rekao je da je grupa ISIL-K izvela 216 napada u periodu od 1. januara do 11. augusta, u poređenju sa 34 napada tokom istog perioda prošle godine.
‘Podsjeća na ono što smo vidjeli u Iraku 2011.
“Ovo čini Afganistan jednom od najaktivnijih ISIL-ovih provincija. Nije sve direktno povezano s povlačenjem SAD-a, no pobjeda talibana će dati veliki poticaj grupi ISIL-K”, izjavio je za AFP prošle sedmice.
Colin Clark, direktor u Centru Soufan za geopolitička istraživanja u New Yorku, priznao je da “slom afganistanske vojske sablasno podsjeća na ono što smo vidjeli u Iraku 2011. godine. Zabrinut sam da će se situacija ponoviti u Afganistanu, s usponom ISIL-a i ponovnom pojavom mreže Al-Kaida.”
