Muškarac (54) iz Floride kojem je dijagnosticirana guba pridodaje se rastućem broju slučajeva otkrivenih u jugoistočnim Sjedinjenim Državama, koje su, čini se, novo žarište bolesti. Ovaj slučaj slijedi nedavna upozorenja američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) o prvim slučajevima lokalno stečene malarije u SAD u dvije decenije, od kojih su četiri bila na Floridi.
Učestalost gube, ili stope novih slučajeva gube, raste u južnim dijelovima SAD-a od 2000. godine, s više nego udvostručenim prijavljenim slučajevima u jugoistočnim državama tokom prošle decenije. Centralna Florida sada čini gotovo jednu petinu slučajeva u SAD. Ipak, sve manji udio slučajeva gube u SAD dijagnosticira se kod ljudi rođenih izvan zemlje, dok se čini da sve većem broju prijavljenih slučajeva nedostaje bilo koji od tipičnih čimbenika rizika za bolest.
"Ti trendovi", pišu tri dermatologa koji su upozorili službenike javnog zdravstva na dijagnozu čovjeka s Floride, "doprinose sve većem broju dokaza da je guba postala endemična u jugoistočnim Sjedinjenim Državama."
Guba, također poznata kao Hansenova bolest, bakterijska je infekcija uzrokovana Mycobacterium leprae i nedavno otkrivenom bakterijom M. lepromatosis. To je izlječiva, ali zanemarena tropska bolest, koja se još uvijek javlja u više od 120 zemalja. Svake godine u SAD se prijavi oko 150 slučajeva gube. Jedinstveni sojevi M. leprae otkriveni su kod pacijenata u SAD, iako su većina slučajeva ljudi koji su putovali iz zemalja u kojima je lepra prisutna ili endemska.
Ostali faktori rizika uključuju izloženost životinjama kao što su deveteropojasni armadilosi, za koje je poznato da sadrže M. leprae, i produženi, bliski kontakt tokom mjeseci s nekim ko ima neliječenu gubu, koja se širi kapljicama iz nosa i usta. Ali 54-godišnji muškarac, doživotni stanovnik Floride, rekao je istraživačima kontakata da nije putovao, niti je došao u kontakt s nekim za koga se zna da ima gubu ili bilo kojeg armadila, prenosi Science Alert.
Ipak, radi kao pejzažist, provodi mnogo vremena vani. Muškarac se javio u dermatološku kliniku s bolnim osipom i kožnim lezijama koje su se prvo pojavile na njegovim stopalima i rukama, ali su zatim napredovale na trup i lice. Biopsije su potvrdile dijagnozu lepre, a službenici javnog zdravstva su upozoreni, u skladu s nacionalnim protokolima. Slučaj tog čovjeka, kao i otprilike jedna trećina novih slučajeva gube dijagnosticiranih u SAD između 2015. i 2020., čini se da je stečen lokalno.
"Naš slučaj pridodaje rastućoj literaturi koja sugerira da središnja Florida predstavlja endemsko mjesto za gubu", pišu dermatolozi Aashni Bhukhan, Charles Dunn i Rajiv Nathoo u svom izvještaju o slučaju.
"Povećavanjem truda lokalnih ljekara da prijave incidenciju i podupiranjem daljnjih istraživanja za procjenu putova prijenosa, može se uložiti odgovarajući napor da se identificira i smanji širenje bolesti." Konkretno, nepostojanje poznatih faktora rizika u ovom i drugim nedavnim slučajevima gube na Floridi, kod ljudi koji provode vrijeme vani, navodi istraživače da žele istražiti moguće okolišne rezervoare bakterijske bolesti".
"Prijenos ove bolesti vjerovatno je mnogo kompliciraniji nego što se prije mislilo", pišu autori nedavnog sistemskog pregleda koji je analizirao globalne podatke o prijenosu gube objavljene između 1945. i 2019. godine. Podržava rastuću ulogu antroponoznog (s čovjeka na čovjeka) i zoonoza (sa životinje na čovjeka) prijenosa gube. Drugi poznati uzročnik lepre, M. lepromatosis, identificiran je tek 2008., 150 godina nakon što je bolest prvi put pripisana M. leprae. Istraživači pokušavaju razumjeti prevalenciju infekcija bakterijom M. lepromatosis i s kojih se životinja prenosi na ljude.
"Možda je nevjerovatno da nova bakterijska vrsta koja uzrokuje endemsku bolest velikog utjecaja na javno zdravlje nije potaknula veće studije kako bi se utvrdila njezina stvarna prevalencija", primjećuju istraživači.
