Veliko novo istraživanje objavljeno u časopisu Science otkriva da je posljednji put kada je nivo ugljendioksida u atmosferi dosljedno bio na današnjim nivoima, uzrokovanim ljudskim djelovanjem, bilo prije 14 miliona godina. Ovo istraživanje, koje obuhvata period od prije 66 miliona godina do danas, analizira biološke i geohemijske znakove iz duboke prošlosti kako bi preciznije rekonstruiralo historijski zapis o CO2 nego ikada prije.
"Ovo nam stvarno dočarava da ono što radimo vrlo, vrlo neobično u historiji Zemlje", izjavila je vodeća autorica Baerbel Hoenisch s Earth Observatory, Columbia Climate School, a prenosi Science Alert.
Istraživanje otkriva da je posljednji put kada je zrak sadržavao 420 dijelova po milion (ppm) ugljendioksida bio prije 14-16 miliona godina, kada led nije bio prisutan na Grenlandu, a preci ljudi tek su se prelazili iz šuma u travnjake. To je znatno dalje u prošlost nego što su prethodne analize ukazivale, koje su obično navodile period od 3-5 miliona godina.
Sve do kraja 1700-ih godina, atmosferski ugljendioksid iznosio je otprilike 280 ppm, što znači da su ljudi već uzrokovali povećanje od otprilike 50 posto stakleničkih plinova, koji zadržavaju toplinu u atmosferi i zagrijavaju planetu za 1,2 stepena Celzijeva u poređenju s periodom prije industrijske revolucije.
"Homo, naša vrsta, evoluirala je prije samo 3 miliona godina", rekla je Hoenisch. "I tako je naša civilizacija prilagođena nivou mora kakav je danas, s toplim tropskim pojasom i hladnim polovima te umjerenim područjima koja imaju puno padavima."
Ako globalne emisije CO2 nastave rasti, mogli bismo doseći između 600 i 800 ppm do 2100. godine. Ti nivoi viđeni su posljednji put tokom eocena, prije 30-40 miliona godina, kada Antarktika nije bila pokrivena ledom i kada su izgledala sasvim drugačije flora i fauna - naprimjer, ogromni insekti lutali su Zemljom.
Novo istraživanje rezultat je sedmogodišnjeg rada konzorcija od 80 istraživača iz 16 zemalja i sada se smatra ažuriranim suglasjem naučne zajednice. Tim nije prikupljao nove podatke, već ih je sintetizirao, ponovno procijenio i potvrdio objavljene radove na temelju ažurirane nauke, kategorizirajući ih prema nivou pouzdanosti, a zatim kombinirajući najbolje ocijenjene u novi vremenski okvir.
Istraživači su potvrdili da se najtopliji period u posljednjih 66 miliona godina dogodilo prije 50 miliona godina, kada je CO2 skočio na čak 1600 ppm, a temperature bile 12 stepeno Celzija više, prije nego što je uslijedio dugi pad. Prije 2,5 miliona godina, ugljendioksid bio je 270-280 ppm, otvarajući seriju ledenih doba.
Ostajala je na tom nivou kad su moderni ljudi stigli prije 400.000 godina i trajala sve dok naša vrsta nije počela masovno koristiti fosilna goriva.
Tim procjenjuje da će se udvostručavanjem nivoa CO2 predviđa da će se planeta zagrijati za 5-8 stepeni Celzija - ali tokom dugog perioda, stotina hiljada godina - kada povećane temperature imaju valne učinke kroz zemaljske sisteme.
Naprimjer, otapanje polarne ledene kape smanjilo bi sposobnost planeta da odbija solarno zračenje i postalo pojačavajući povratni niz. Međutim, nova studija i dalje ostaje izravno relevantna za donositelje odluka, naglasila je Hoenisch.
Historijski zapis o ugljendioksidu otkriva da je prije 56 miliona godina Zemlja doživjela slično brzo oslobađanje ugljendioksida, što je uzrokovalo masivne promjene u ekosistemima i trajalo je otprilike 150.000 godina dok se nije raspršilo.
