Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta upozoren da će Zapad uništiti njegovu ekonomiju ako napadne Ukrajinu, ali je ipak odlučio da pošalje tenkove.
Zašto? Moguće je da je fatalno pogriješio, ali postoji i tmurniji scenario da je mogao vidjeti prednosti ekonomskog sloma koji bi mu ponudio visoko rizičan put da se vrati represiji iz komunističkog doba sa igrom njegovih starih majstora u KGB-u, piše Politico.
Nema preuveličavanja ekonomske propasti koju je Putin odlučio ignorisati. Lišen pristupa deviznim rezervama njegove centralne banke i sa ključnim ruskim bankama odvojenim od međunarodnih platnih sistema, rublja je pala, a berza ostaje zatvorena zbog straha da će kompanije nestati ako se trgovina otvori. (Uživo na TV-u, jedan poznati trgovac je u četvrtak nazdravio smrti ruske berze.) Moskva sprovodi kontrolu kapitala poput ogromnih provizija za kupovinu dolara i pokušava da zabrani stranim kompanijama da se izvuku iz Rusije, ali malo ekonomista misli da takve mjere mogu zaustaviti ono što dolazi.
Energetski teškaši poput BP-a i Shell-a već su najavili da odustaju. Ovakav odlazak ima i tehnološku i finansijsku dimenziju, jer je Rusiji potrebno visokotehnološko znanje za tečni prirodni gas i arktičko bušenje. Druge kompanije, od Volkswagena do IKEA-e, prekidaju veze.
Veliki dio trgovine sa Zapadom gotovo je potpuno zaustavljen, sa ključnim izuzetkom — do sada — ugljikohidratima. Avioni će uskoro biti prizemljeni zbog nedostatka rezervnih dijelova, a kompanije neće moći da uvoze komponente strane proizvodnje, zbog čega će se proizvodne linije zaustaviti. Sve u svemu, to je spektakularno naglo odvajanje od međunarodne ekonomije.
Kremlj priznaje da su posljedice sankcija jake, ali drže se hrabro.
"Ruska ekonomija je sada pod ozbiljnim pritiskom, zadobila je, rekao bih, ozbiljan udarac. Ali postoji granica sigurnosti, postoji potencijal, postoje planovi”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u srijedu.
Mnogo toga sada zavisi od toga koji su to bezbjednosni "planovi".
'SSSR na čelu sa ludim diktatorom'
Sa svoje strane, Zapad malo čini da prikrije činjenicu da želi da razbije Putina. Iako je kasnije ublažio svoje opaske, francuski ministar finansija Bruno Le Maire rekao je ove sedmice da Zapad vodi "sveopšti ekonomski i finansijski rat protiv Rusije… Mi ćemo izazvati kolaps ruske ekonomije". Američki predsjednik Joe Biden upozorio je da će Putin platiti "visoku cijenu na duge staze" za svoju invaziju i da ruski lider "nema pojma šta dolazi".
"Sada smo u fazi kada su sankcije implicitno usmjerene na promjenu režima“, rekao je Jacob Kirkegaard, viši saradnik Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju i njemačkog Marshall fonda.
Rublja je u ponedjeljak pala za 30 posto, a analitičari očekuju da će dalje depresirati kako se rat nastavlja. Agencije za kreditni rejting Fitch i Moody's snizile su rejting Rusije na kategoriju zvana 'smeće'. Uzbunjeni Moskovljani stajali su u redovima pred bankomatima i punili su radnje da potroše svoj novac prije nego što postane bezvrijedan. Iako su SAD i zemlje EU do sada bile u nedostatku da ostvare najvažnije prihode Moskve od izvoza gasa i nafte, one su naglasile da opcija zabrane uvoza ostaje na stolu. I, u svakom slučaju, tržište nafte već bojkotuje ruski izvoz nafte.
Putinu se "sviđao koncept tvrđave Rusije", rekao je Anders Aslund, švedski ekonomista i profesor na Univerzitetu Georgetown, na webinaru Atlantic Council-a u četvrtak. „Sada se ispostavilo da tvrđave uopšte nema.”
Sada se postavlja pitanje da li Moskva može da izoluje svoju širu ekonomiju ili je Putinov plan, u stvari, suprotan. Kolaps ekonomije i tržišta, uz štampanje nepodržane valute, stvara historijsku priliku za eksproprijaciju oligarha kao klase kada se tržišta ponovo otvore, a kompanije trguju kao peni dionice. To bi oslabilo moć Putinovih potencijalnih rivala, dok bi on ostao zaštićen od strane bezbjednosnog aparata.
U ultrapesimističkoj niti na Twitteru, Maxim Mironov, vanredni profesor na IE Business School u Madridu, predvidio je da bi to čak moglo značiti povratak u najmračnije dane sovjetskog terora, kada je moć bila koncentrisana u policijskoj državi.
"Jedini plus ove priče je da će oni koji su nostalgični za SSSR-om moći da osjete sve njegove užitke na svojoj koži", napisao je. “I to neće biti relativno biljojedi SSSR kao Hruščov-Brežnjev-Gorbačov, već SSSR na čelu sa ludim diktatorom.”
Da li je Kina Putinov plan B?
Ključni dio slagalice je da li bi kineski predsjednik Xi Jinping mogao svom susjedu baciti ekonomski spas. Ako Peking to ne učini, to bi se moglo pokazati kao svemogući pritisak na "bezgranično" prijateljstvo dvije zemlje.
„Može li Rusija dobiti malu pomoć od Kine? Apsolutno”, rekla je Julia Friedlander, direktorica ekonomskog upravljanja državom u istraživačkom centru Atlantic Council. Ali to bi vjerovatno izazvalo bijes Zapada, a sama Kina bi bila užasnuta gubitkom pristupa bogatim zapadnim tržištima.
Friedlander je također primjetio da je neposredniji problem to što bi Peking bio s pravom zabrinut da više neće moći da vidi gotovinu koju uliva u rusku ekonomiju.
„Ako ste u Pekingu, pitate se kakvog vam ovo finansijskog smisla ima… Čitajući listove čaja upravo sada, oni će oklevati da to urade“, rekla je.
"Kina ima izbor", rekao je Kirkegaard. „Veliko rukovodstvo može odlučiti, 'OK, mi ćemo poduprijeti Rusiju', pa, onda će Rusija postati država klijent Pekinga. Ali Peking će tada također izgubiti vjerovatno mnogo tehnološkog i drugog pristupa ostatku svijeta. Alternativno, Kina bi mogla odsjeći Rusiju, a zatim to iskoristiti da pokuša resetirati svoje odnose sa Sjedinjenim Državama u Evropi. Oni su zaista na račvanju."
Ekonomski rovovi
Šta god Kina odluči da uradi, ekonomski bolovi će vjerovatno postati mnogo ozbiljniji za obične Ruse. „Definitivno vidimo da je kvalitet života u Rusiji značajno pogođen zbog inflacije“, rekao je Alexander Gabuev, viši saradnik istraživačkog centra Carnegie Moskovskog centra.
Ruski industrijalac Oleg Deripaska također je predvidio tešku ekonomsku krizu.
„Pomnožite krizu iz 1998. sa tri da biste razumjeli razmjere“, rekao je Deripaska, predsjednik aluminijumskog giganta Rusala koji se nalazi na berzi u Hong Kongu, a citira ruska državna novinska agencija RIA Novosti, misleći na najveću recesiju u Rusiji posljednjih decenija, takozvana kriza rublje, kada je privreda pala za 5,3 posto.
Aslund je rekao da je to vjerovatno na optimističnom kraju ljestvice. “Očekivao bih da bi 5 posto bio minimum. Mislim da bi bilo gore nego 1998. jer je tada bilo čišćenje. Sada neće biti čišćenja, bit će samo veliki nered”, rekao je on.
Najnoviji test stresa Evropske centralne banke predviđa da bi se u nepovoljnom ekonomskom i finansijskom scenariju ruska ekonomija mogla smanjiti za čak 15 posto. Taj scenario će se sada vjerovatno ostvariti, smatra Jerome Legras, šef istraživanja Axiom Alternative Investments.
Na prvi pogled, sve ovo bi izgledalo potencijalno opasno za Putinovu vladavinu. Rat će podstaći javno neslaganje u širokim društvenim slojevima, od siromašnih majki sa sinovima koji umiru na ratištima do srednje klase Gen Zers, koji smatraju da Apple iPhone i Disney filmovi više nisu dostupni u Rusiji. Što je najvažnije, Putin će na sebe navući i gnjev moćnih oligarha čije bogatstvo briše.
"Ljudi su još više u emotivnom šoku", rekao je 20-godišnji student prava iz Moskve, dodajući da je već primijetio jezive efekte dalekosežnih sankcija: Cijena čilija u njegovom supermarketu porasla je za 70 posto ovog sedmice, dok su mu karte za kino za gledanje novog filma o Batmanu otkazane nakon što je film povučen iz distribucije u Rusiji. Njegova porodica sada ozbiljno priča o odlasku iz zemlje. „Bilo bi bolno napustiti Rusiju“, rekao je on. "Ima razgovora jer situacija nije stabilna."
Sjeverna Koreja na steroidima
Ali dok sankcije već grizu, nema znakova da će naterati samog Putina da odstupi.
Obim izolacije sa kojom se Rusija suočava je uporediv sa onim sa kojim se Iran suočavao decenijama. Ipak, dok su američke sankcije Teheranu potkopale dijelove njegove ekonomije, one nisu u potpunosti zaustavile ekonomski život. I Rusija, barem u teoriji, može nastaviti da kuca. Jasna poruka koja je objavljena u Bjelorusiji, gdje je saveznik Kremlja Aleksandar Lukašenko predvodio žestoki obračun protiv neistomišljenika, jeste da Putin nije previše zabrinut zbog masovnog javnog protivljenja; samo se mora zadržati.
"Postoje jasne granice koliko čak i ova vrsta ekonomskog ratovanja može učiniti da promijeni politiku odlučne vlade, posebno očito, kao što je slučaj i za Iran i Rusiju, autoritarnu", rekao je Kirkegaard.
Kao što je Legras rekao: „Mislim da [Rusija] može prilično da preživi i nastavi, a da i dalje bude prilično jadna sa ekonomske tačke gledišta. Mislim, govorimo o Rusiji. Oni to rade decenijama."
Posmatrači su skeptični u pogledu mogućnosti masovnog društvenog preokreta i predviđaju da će režim udvostručiti represiju protiv neslaganja, piše Politico.
„U banci je mnogo manje novca, ali to možete nadoknaditi većim ugnjetavanjem: svi postaju siromašniji i manje tehnološki sofisticirani“, rekao je Gabuev. "Postat će gigant, Sjeverna Koreja na steroidima, ali i dalje može djelovati kao režim."
