Nihad Omerović, zastupnika Naroda i Pravde (NiP), na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predložio je da ovaj dom zaduži Vijeće ministara BiH da u postupku implementacije ugovora o finansiranju rekonstrukcije bolnica u RS potpisanog između Evropske investicijske banke, entiteta RS i države BiH, obezbijedi da u svim procedurama i postupcima vezanim za taj ugovor, ne smije biti direktnog ili indirektnog angažmana odgovornih lica, a koja su sankcionirali Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i administracije Velike Britanije.
Omerović je, predlažući ovaj zaključak kazao da kao član NiP-a i Trojke nije "nimalo opterećen time na kojoj lokaciji se gradi objekt definiran ugovorom EIB-a, kao i ko će biti pacijenti, da li to bili Srbi, Hrvati ili Bošnjaci“.
U skladu sa zakonom
Međutim, naglašava da je veoma "bitno da ta sredstva budu iskorištena u skladu sa zakonom, procedurama, standardima i uputama zajmodavca.“
A, zajmodavac, u ovom slučaju Evropska investicijska banka, zatražila je od BiH kao zajmoprimca da u ugovor sklopljen u Luksemburgu 2016. godine, te mijenjan u dva navrata i to 2019. i 2022. godine, doda odredbe koje se tiču osoba koje su pod sankcijama EU, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD, o čemu je Raport već pisao.
Riječ je o ugovoru, prvobitno "teškom" oko 143 miliona eura, od kojih je dio već isplaćen za izgradnju bolnice u Bijeljini.
Ostatak se isplaćuje u tranšama za rekonstrukciju Kliničkog centra u Banjoj Luci.
Za implementaciju ovog projekta zaduženo je Ministarstvo zdravlja RS, na čijem je čelu Alen Šeranić, osoba s američke „crne liste“, a EIB traži da sankcionirane osobe ne smiju ni direktno, ni indirektno imati bilo kakvog doticaja sa kreditnim sredstvima.
Kod jednog ranijeg kredita od EIB-a, umjesto Šeranovićevog imena bilo je navedeno ime njegovog pomoćnika, što je urađeno samo formalno, jer Šeranić kao ministar, ipak "drži konce" u svojim rukama i sa svim pitanjima u vezi kreditnih sredstava.
Aneksi ugovora
U aneksu čije dodavanje EIB traži u ugovor s BiH, a koji će koristiti RS, čak se navodi i da BiH i RS kao zajmoprimci suspendiraju ili otpuste sankcionirane osobe kako bi osigurali da one budu isključene iz svih aktivnosti u vezi s ovim ugovorom.
S obzirom na to da su u RS ogorčeni na administraciju SAD jer se i sam politički vrh tog entiteta nalazi na „crnoj listi“ ne može se očekivati da Šeraniću uistinu budu uvedene neke restrikcije u pogledu upravljanja kreditnim milionima od EIB-a.
Međutim, pitanje je hoće li BiH biti u konačnici kolateralna šteta eventualnih posljedica jer ugovor nije u potpunosti ispoštovan.
O ovom aneksu čije uvrštavanje u ugovor traži EIB, kao i o Omerovićevom zaključku, Predstavnički dom PSBiH danas nije glasao, kao ni o ostalim tačkama dnevnog reda, jer je predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović prekinuo zasjedanje „zbog nepostojanja uvjeta“ za glasanje.
U stvari, Radmanović je, o čemu je Raport već pisao, zasjedanje prekinuo jer nije bilo dovoljno zastupnika iz RS koji u glasanju prate SNSD-e, pa bi one tačke koje se ne sviđaju SNSD-u i kojima se protivi danas bile usvojene.
Među niima je i Omerovićev zaključak koji precizira da Vijeće ministara BiH treba biti zaduženo da kontrolira da osobe s američke „crne liste“ nemaju nikakav dodir s kreditnim sredstvima od EIB-a, što traži i sama Banka.
