Dok se zbog pandemije polovina čovječanstva našla pod nekom vrstom blokade i izolacije, Švedska je ostala praktično jedina zemlja u Evropi koja nije uvela mjere koje će drastično utjecati na normalan tok života i rada u zemlji. Za sada joj to uspijeva, ali postoje i razlozi zbog čega se zemlja odlučila za ovaj pristup, a koji se u drugim državama ne bi mogao primijeniti.
Švedske vlasti savjetovale su građanima da prakticiraju preventivne mjere, ali ipak dozvoljavaju veliku količinu lične slobode. Škole, restorani i kafići su otvoreni, a ljudi se nesmetano okupljaju na zelenim površinama gdje uživaju u proljetnom vremenu.
Sve to je posljedice kontroverzne taktike "imunitet krda". Princip je jednostavan - dopustiti da se virus širi među stanovništvom, a pritom zbrinuti one najugroženije kako bi se razvio kolektivni imunitet.
Od ovog pristupa već su odustale Velika Britanija i Nizozemska, kada je došlo do prave eksplozije u broju zaraženih i ogromnog opterećenja zdravstvenog sistema, ali nordijska zemlja se i dalje oslanja na nešto što bi se moglo nazvati individualna odgovornost.
Institut za javno zdravlje Švedske upozorava ljude da pokriju usta kada kašlju i kišu i da redovno peru ruke, da drže socijalnu distancu, kao i da se ne okuplja više od 50 ljudi na jednom mjestu, ali ne planira nikakve mjere totalne izolacije zemlje.
Ukratko, vlada vjeruje svojim građanima da će poštovati preporuke i ostavila im je dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost. Građani, sa druge strane, imaju visok stepen povjerenja u vlast, zbog čega se dobrovoljno pridržavaju smjernica.
Također, na ruku im ide i tradicionalno "hladan" mentalitet Šveđana, koji i u normalnim okolnostima drže odstojanje od drugih i ne sjede blizu nepoznatih ljudi.
Mnogu stručnjaci u zemlji i inozemstvu upozoravaju da je ovakav pristup recept za katastrofu, posebno kada se uzme u obzir da je smrtnost od virusa u Švedskoj veća od sedam posto. Ipak, postoje i oni koji smatraju da zbog jedinstvene kombinacije uređenja i mentaliteta u Švedskoj ovakva "opuštena taktika" baš i isključivo u toj zemlji može uspjeti.
U drugu grupu spada i jedan od najvećih menadžment teoretičara sadašnjice i autor bestselera "Funky Business" Kjell Nordstrom.
Utjecajni svjetski mislilac gostovao je na videokanalu 24sata.hr gdje je govorio o utjecaju aktuelne krize na ekonomiju, ali se dotakao i situacije u Švedskoj.
„Razlog zbog kojeg Švedska radi drugačije jeste što jako puno Šveđana u Švedskoj i mi vjerujemo vladi, premijeru, policiji, stručnjacima i to znači da odmah pratimo sve mjere. Ako je mjera da budemo na distanci, ljudi to rade. Ako kažu sjedite za svaki drugi sto, mi ćemo tako sjesti. Ako vlada kaže da ne posjećujemo rođake koji imaju više od 65 godina, mi to radimo. Iako ovo izgleda kao vrlo uspješna mjera, mislim da se ne bi mogla primijeniti u, naprimjer, Grčkoj“, rekao je Nordstrom.
On je naglasio da u Grčkoj, naprimjer, postoji nepovjerenja građana u institucije, kao i vlade u narod.
„Mi možemo provoditi ovakve mjere, jer imamo historijsku tradiciju povjerenja u institucije i zato mjere mogu biti blaže kod nas, ne treba nam vojska i policija da bismo u tome uspjeli. Za sada sve funkcionira“, zaključio je on.
Nordstrom je objasnio da postoje dvije ili tri opcije za borbu protiv korone u nekoj zemlji - provođenje izolacije kako se virus ne bi širio, puštanje da virus hara zemljom, ali i srednje rješenje za koje se odlučila Švedska.
„Možete naći nešto između, gdje ćete zaštiti dio populacije koji je osjetljiv, dakle ljudi iznad 65 godina, a istovremeno da sve ostalo nastavi da funkcionira normalno, tako da ne uništite ekonomiju. Švedska nastoji da učini obje stvari. Kao što znate u Švedskoj rade škole i ako oboli neko mlađi ne gledamo to kao katastrofu, jer oni obično ne završe na intenzivnoj njezi. Dakle, tražimo balans da zaštitimo osjetljive grupe, a da sve ostalo normalno funkcionira“, objašnjava.
Neke zemlje imaju infrastrukturu koja može podnijeti tako nešto poput izolacije, poput Njemačke koja je ispred svih evropskih zemalja i koja radi najviše testova od svih.
„Oni testiraju mnogo više od svih ostalih, imaju jak zdravstveni sistem i intenzivnu njegu. Lako je sa tolikim brojem urađenih testova reći nekome nemoj da ideš kod nekog zato što on ima koronavirus“, smatra Nordstrom.
Sa druge strane, princip karantina ima nuspojavu, koja se vidi na primjeru Singapura.
„Oni su se jako uspješno oduprli koroni, imali su potpuni karantin i uspjeli su da se izvuku. Međutim, sada su počeli da se otvaraju, ali se virus vratio. I tu je problem – zatvorit ćete ljude na neko vrijeme, ali šta kad ih pustite napolje? Vi i dalje nemate vakcinu i još ste pod rizikom“, kaže Nordstrom i dodaje da u cijeloj toj situaciji mora da se nađe balans, ali da je to jako teško.
