Berko Zečević, vojno-politički analitičar je pričao je o aktuelnim temama u emisiji Sedam plus na Hayat televiziji. Govoreći o ruskoj agresiji na Ukrajinu, Zečević je ocijenio da će to biti dugotrajan rat.
NATO je postavio jasna pravila, a to je da nijedna zemlja članica neće učestvovati u sukobu Ukrajine i Rusije, niti će svojim jedinicama direktno pomagati ukrajinskoj vojsci. To treba da bude poruka i BiH – uzdajmo se u sebe i svoje sposobnosti. Dobro je imati prijatelje. Ukrajina srećom prima mnogo pomoći u pogledu naoružanja i zbrinjavaja izbjeglica. Ovaj rat će biti dugotrajan. Čak i da dođe do prekida vatre, ruska vojska se neće povući sa okupiranih teritorija. Cilj je da osvajanjem Mariupolja ovladaju Azovskim morem. Nakon toga će iz pravca Hersona ići prema Odesi, kako bi se Ukrajina odvojila od Crnog mora. Ne postoji vjerovatnoća da će Krim i teritorija u krimskom zaleđu biti vraćena Ukrajini – procjenjuje Zečević.
Ističe da je Rusiju iznenadio jedinstven stav NATO članica u osudi ruske agresije.
-Jedna od posljedica ukrajinskog rata bit će formiranje dva bloka u Evropi između Istoka i Zapada. Rusija Ukrajinu smatra ruskom zemljom zbog zajedničkog jezika i tradicije. Tu je i podjela na katolički zapad i pravoslavni istok u Ukrajini. Trebat će vremena da se ti odnosi definišu do kraja. Rusija nije očekivala jedinstvo NATO-a, ponajviše zbog stavova Orbana i ostalih evropskih desničara. To je nuklearna velesila, ali ekonomski i tehnološki zaostaje za SAD-om i Kinom. Putin nije uspio organizovati oružane snage na način kako je to učininjeno sa američkom vojskom. Prosto nije bio pripremljen za ovakav otpor. Mislim da je ruska obavještajna služba podbacila u informisanju o ukrajinskoj vojsci. Ukrajina neće kapitulirati, jer je pokazala vitalnost u borbi protiv nadmoćnijeg neprijatelja – kazao je Zečević.
Dodaje da ruska vojska ciljano napada nuklerane elektrane kako bi ovladala energetskim sektorom.
-Ruski napadi na nuklerane elektrane su motivisani željom za kontrolom električnom energijom. Time se želi kontrolisati rad fabrika, bolnica i generalno grijanja i energetskog snabijevanja stanovnika.
Kada je u pitanju ruski utjecaj na Zapadnom Balknu, Zečević nije uvjeren da je ovdje moguć ukrajinski scenarij, ali ne isključuje incidente.
-Već godinama Rusija ima svoje ciljeve na Zapadnom Balkanu. Putin želi da u Srbiji, BiH i Crnoj Gori ima ljude koji će povremeno izazvati nestabilnosti, ali ne i rat. Na taj način nastoji biti blizu EU. Tu ne treba zapostaviti one koji će u svemu tome tražiti svoj dio kolača. Dodik je jedan od njih. U BiH neće doći do rata. Ljude ne treba plašiti. Niko neće napasti BiH. Mogući su neodgovorni incidenti, na što će reagovati sigurnosne agencije i EUFOR. Odnos političkih snaga unutar entiteta RS neće biti ovako pogodan za Dodika nakon Općih izbora. Dodik je rezervna politička figura na srpskoj političkoj sceni koji priželjkuje da preuzme epitet glavnog vožda ako Vučić izgubi vlast – smatra Zečević.
Bespilotna letjelica koja je iz Ukrajine stigla u Zagreb pokazala je svu ranjivost NATO-a, smatra Zečević.
-Posmatrajući karte i putanju leta, mislim da su Rusi ispalili bespilotnu letjelicu sa područja Krima, kako bi je preko Rumunije proslijedili u Mađarsku i potom Hrvatsku kao zemlje članice NATO-a. To je pokazalo da mogu ući u dubinu NATO pakta. Time će se izazvati potreba da NATO članice ulažu više sredstava u savremenu opremu za detekciju ovakvih letjelica. Da je postojala bilo kakva aviobomba, kako to spominje hrvatski ministar odbrane, došlo bi do izbacivanja svih metalnih dijelova pri udaru u zemlju. Dakle, oni ne bi ostali u zemlji. Uvjeren sam da nije postala aviobomba – navodi Zečević.
Dolazak dodatnih snaga EUFOR-a u BiH garant je da ne može doći do rata.
-EUFOR je vojna organizacija iza koje stoji NATO pakt. Oni imaju potpuni nadzor nad skladištima municije i komunikacijskim čvorištima koja bi mogla biti ugrožena. Ne može doći do sukoba niti izvana niti iznutra. Jedino bi politička kriza mogla eskalirati ako neko poželi da mijenja unutrašnje ustavno uređenje u BiH. Odluka o tome hoćemo li pristupiti NATO-u zavisi od političkog dogovora unutar BiH. Iako o tome ne postoji konsenzus, to ne sprječava modernizaciju Oružanih snaga BiH. Mislim da se mora više uraditi po tom pitanju, kao što je to činjeno sa Vojskom Federacije BiH. Treba lobirati po svijetu da se uz pomoć Turske i SAD-a doniraju značajna sredstva za opremanje kapaciteta Oružanih snaga BiH – zaključuje Zečević.
