Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij pozvao je Donalda Trumpa da posjeti njegovu zemlju prije bilo kakvog dogovora s Rusijom o okončanju rata.
„Molim vas, prije bilo kakvih odluka, bilo kakvih oblika pregovora, dođite i vidite ljude, civile, vojnike, bolnice, crkve, djecu – uništenu ili mrtvu“, rekao je Zelenskij u intervjuu za emisiju 60 Minutes američke televizije CBS.
Intervju je snimljen prije nego što je ruska raketa pogodila grad Sumi u nedjelju, usmrtivši 34 osobe i ranivši 117.
Napad u Sumiju i ruske tvrdnje
Bez pružanja dokaza, Rusija je saopćila da je ispalila dvije rakete Iskander na sastanak ukrajinskih vojnika, tvrdeći da je ubijeno 60 njih. Trump je izjavio da mu je rečeno kako je to bila greška, ali nije precizirao ko mu je to rekao.
Na mjestu napada u Sumiju, konferencijski centar za koji Rusija tvrdi da je bio mjesto sastanka je uništen, a veliki krater označava lokaciju udara. Krov objekta više ne postoji.
Kijev nije potvrdio održavanje sastanka vojnih oficira, no gradonačelnik Sumija je zatražio ostavke lokalnih sigurnosnih zvaničnika ako su zaista dozvolili takav sastanak.
Svako okupljanje vojnika je glavna meta za rusku vojsku. Tokom invazije, civilne žrtve su često bile prihvaćene kao kolateralna šteta od strane ruskih snaga.
Američka reakcija i Trumpova pozicija
Napad se dogodio dok Sjedinjene Američke Države, glavni vojni saveznik Ukrajine, traže način da završe rat – koji sada traje već četvrtu godinu – kroz pregovore pod vođstvom Donalda Trumpa.
Upitan o napadu, Trump je rekao: „Užasno je. Rečeno mi je da su pogriješili“, ali nije naveo dodatne detalje.
Trumpov specijalni izaslanik za Ukrajinu, penzionisani general-potpukovnik Keith Kellogg, rekao je da je napad „prešao svaku granicu pristojnosti“.
Ipak, ostaje nejasno hoće li Trump prihvatiti Zelenskijev poziv da posjeti Ukrajinu.
Neuspjeli pregovori i trgovinski pritisci
Scott Bessent, američki ministar finansija, jedini je visoki član Trumpovog tima koji je do sada posjetio Kijev. Njegova posjeta imala je cilj – tražio je od Zelenskog da potpiše ugovor, povoljan za Washington, kojim bi Ukrajina razmijenila mineralna bogatstva za nastavak američke vojne pomoći. Zelenskij je to odbio.
Ukrajinski predsjednik stalno ističe da Rusija nastavlja napade na civile, dok Trump pokušava poboljšati odnose s Moskvom u potrazi za prekidom vatre.
Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff već je održao tri sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kijev smatra da će Moskva to iskoristiti za daljnje teritorijalne dobitke.
Oštre reakcije evropskih lidera
Evropski lideri osudili su napad na Sumi.
Njemački kancelar u nastajanju Friedrich Merz izjavio je za ARD: „Bio je to perfidan čin… i to je ozbiljan ratni zločin, namjeran i svjestan.“
Odlazeći kancelar Olaf Scholz rekao je da napad pokazuje „koliko vrijedi ruska navodna spremnost za mir“.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron poručio je: „Rusija otvoreno pokazuje nepoštivanje ljudskih života, međunarodnog prava i diplomatskih napora predsjednika Trumpa.“
„Potrebne su odlučne mjere da se Rusiji nametne prekid vatre“, rekao je Macron. „Francuska neumorno radi na tom cilju, zajedno sa svojim partnerima.“
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nazvala je napad „barbarskim“, dodajući: „Rusija jeste i ostaje agresor, u očiglednom kršenju međunarodnog prava.“
„Potrebne su hitne i snažne mjere da se osigura prekid vatre. Evropa će nastaviti tražiti podršku partnera i održavati snažan pritisak na Rusiju sve dok se ne postigne kraj krvoprolića i pravedan i trajan mir, pod ukrajinskim uslovima i uvjetima.“
Britanski premijer Sir Keir Starmer također je reagovao: „Zgrožen sam ruskim užasnim napadima na civile u Sumiju.“
Stav Ujedinjenih nacija
Portparol generalnog sekretara UN-a Antónija Guterresa rekao je da je „duboko uznemiren i šokiran“ nakon što je saznao za raketni napad.
„Napadi na civile i civilne objekte zabranjeni su međunarodnim humanitarnim pravom, i svi takvi napadi, gdje god da se dešavaju, moraju odmah prestati“, dodao je.
Guterres je ponovio podršku UN-a za „značajne napore ka pravednom, trajnom i sveobuhvatnom miru koji u potpunosti poštuje suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine“.
Najsmrtonosniji napad na civile u 2024. godini
Nedjeljni dvostruki raketni udar predstavlja najsnažniji i najsmrtonosniji napad na civile u Ukrajini ove godine.
U ranijem napadu, 4. aprila, ruska raketa je pogodila grad Krivi Rog, ubivši 20 ljudi i ranivši 61.
Tada je rusko ministarstvo odbrane tvrdilo da je cilj bio sastanak „komandanata jedinica i zapadnih instruktora“ u restoranu. Nisu pruženi nikakvi dokazi za ovu tvrdnju.
Procjenjuje se da su stotine hiljada ljudi – uglavnom vojnika – ubijene ili ranjene na svim stranama od početka sveobuhvatne ruske invazije 24. februara 2022.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, skoro sedam miliona Ukrajinaca trenutno živi kao izbjeglice.
Sukob seže još u 2014. godinu, kada je s vlasti svrgnut proruski predsjednik Ukrajine. Rusija je zatim anektirala poluostrvo Krim i podržala pobunjenike u krvavim sukobima na istoku Ukrajine.
