Model mirovnog pakta o kojem se sve više raspravlja u Kijevu nadahnut je sporazumom iz jula 2022. koji je Ukrajini omogućio nastavak izvoza žitarica iz Crnog mora.
U okviru tog diplomatskog formata, Rusija i Ukrajina radile su na zasebnim sporazumima, pod nadzorom UN-a i Turske kao posrednika, bez direktnog dogovora Moskve i Kijeva.
U Kijevu vjeruju da je munjeviti udar njegovih trupa preko granice u rusku regiju Kursk ojačao pregovaračku poziciju Ukrajine.
Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin insistirao je na tome da nije raspoložen za razgovor.
“O kakvim pregovorima možemo razgovarati s ljudima koji neselektivno napadaju civilno stanovništvo, civilnu infrastrukturu ili pokušavaju stvoriti prijetnje nuklearnim postrojenjima? O čemu uopće možemo razgovarati s njima?", rekao je Putin bez trunke ironije, s obzirom na dosadašnji dosje Rusije u sravnjivanju ukrajinskih gradova, ubijanju civila i pribjegavanju ucjenama oko elektrane Zaporožje koju je Rusija okupirala.
Model Crnog mora premostio bi ovu slijepu ulicu, rekla su dva visoka ukrajinska dužnosnika za Politico. "To je plan kojem težimo", rekao je dužnosnik blizak uredu ukrajinskog predsjednika koji je želio ostati anoniman.
Osnova za ono što Ukrajina želi je plan od 10 tačaka koji je izradio predsjednik Volodimir Zelenskij 2022. - koji pokriva niz tema kao što su prehrambena i energetska sigurnost, obnova teritorijalnog integriteta Ukrajine i povlačenje ruskih trupa.
Taj je format sada ubrzan s Andrijem Yermakom, šefom predsjedničkog ureda i glavnim vanjskopolitičkim dužnosnikom Zelenskog, koji je za European Pravda rekao da se uspostavlja 10 radnih skupina - uključujući ambasadore i stručnjake - za izradu akcijskih planova i rokova.
Yermak je također istaknuo crnomorski dogovor kao potencijalni format:
"Nismo imali pregovore s Rusijom. Imali smo pregovore s Turskom i UN-om, a oni su pregovarali s Rusijom. Bio je to uspjeh. Koridor je radio godinu - bilo je puno problema, ali je uspjelo. Moramo priznati da bi se sličan format mogao ponovno koristiti."
No, pred Kijevom je još dug put. Mora raditi na zajedničkom mirovnom planu sa zemljama koje su se složile pomoći u provedbi tri početne tačke mirovne formule - nuklearne i energetske sigurnosti, sigurnosti hrane i povratka zatvorenika - dogovorenih tokom prvog mirovnog samita u Švicarskoj u julu.
Zelenskij želi da zajednički mirovni prijedlog proizađe iz sastanaka koje je Ukrajina inicirala tokom tog summita. Ruski prijateljske zemlje koje sudjeluju u provedbi mirovnog programa svoje bi prijedloge trebale predstaviti Moskvi tokom drugog mirovnog samita koji Kijev želi organizirati do kraja ove godine.
Ali Rusija je već rekla da neće doći na taj summit i nazvala je ukrajinsku mirovnu formulu "potpuno neprihvatljivom" za Kremlj.
Tako su Ukrajinci zaključili da je Moskvi potrebno malo ohrabrenja, rekavši da će napadi na Rusiju prestati kada se osigura mirovni sporazum.
"Što prije Rusija pristane na obnovu pravednog mira, posebno na temelju mirovne formule koja vodi do takvog mira, to će prije prestati napadi ukrajinskih obrambenih snaga na rusku teritoriju", rekao je Heorhii Tykhyi, glasnogovornik ukrajinske diplomatije, na brifingu u Kijevu prošle sedmice.
Turska nije skrivala svoju želju ponovno djelovati kao posrednik u osiguravanju mirovnog sporazuma. "Turska je, kao i uvijek, spremna olakšati proces", rekao je ministar vanjskih poslova Hakan Fidan u junu. "Nećemo bježati od daljnjih napora."
