Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, jedno od najvažnijih kulturnih i historijskih odredišta u zemlji, suočava se s brojnim izazovima u svom svakodnevnom funkcioniranju.
Direktor ove značajne kulturne institucije Mirsad Sijarić, u razgovoru za Raport otkriva izazove s kojima se Muzej suočava, posebno kada je riječ o očuvanju svojih prostorija i artefakata, te važnosti ulaganja u njegovu budućnost.
Iako je Vlada Japana donirala milion dolara za opremu za digitalizaciju zbirki, gotovo dvije godine kasnije, novac nije realiziran zbog nesuglasica među nadležnima.
Osim toga, muzeju nedostaje osnovna finansijska podrška, što dodatno ugrožava njegovu budućnost.
Godina bez novca od bilo kojeg nivoa vlasti
Sijarić za Raport ističe kako je Zemaljski muzej ne samo ključni kulturni centar, već i jedno od najvažnijih svjetskih muzeja po svojoj zbirci, koja obuhvata period od prahistorije do savremenog doba. Dodaje da se, nažalost, Muzej kao takav posljednjih decenija ne održava ni približno onako kako bi trebao.
"Muzej ima oko 3 miliona predmeta, to je ozbiljna institucija, sami objekti odgovaraju svrsi, međutim u njih je potrebno stalno ulagati. Morate imati osnovne stvari, krov koji ne prokišnjava, prozore koji savršeno dihtuju, riješen sistem grijanja, rasvjete, itd. Nizašta od toga u proteklim decenijama Muzej ne dobija novac od nadležnih institucija, bilo kojeg nivoa vlasti", govori nam.
Na Muzeju su, dodaje, proteklih godina izvršene rekonstrukcije krovnih površina, staklenih, stolarije, itd., a 90% novca za te namjene je došlo iz drugih država (Švedska, SAD, Italija, Francuska…).
"Mi volimo reći i pohvaliti se da je to naše, međutm Muzej je, prema svim ulaganjima, više i Američki, Francuski, Italijanski.. nego što je Bosansko Hercegovački", kaže Sijarić.
Govori nam da je Vlada Japana Muzeju odredila milion dolara za proces digitalizacije i opremu za digitalizaciju zbirki Zemaljskog muzeja BiH, međutim, kako kaže, prošlo je 18 mjeseci kako nijedno ministarstvo neće da potpiše saglasnost da Vlada Japana donira tu opremu Zemaljskom muzeju BiH.
Neodgovoran odnos vlasti
Ističe da je ogroman trud uložen u to, da su dobili puni iznos koji su tražili, opremu u vrijednosti milion dolara, ali da nikada nijedno ministarstvo nije potpisalo ugovor da se njima dodijele ta sredstva.
"Mi smo sve završili, šest mjeseci najmanje je trajao proces aplikacije, i onda niko neće da potpiše taj papir i omogući nam taj novac. To ne samo da je neodgovorno, to je drsko i bezobrazno.
Trebali smo sada realizovati taj dio, da Muzej dobije najsavremeniju opremu da bi mogao da radi u punom kapacitetu. Kod nas se samo organizuju seminari o tome kako se nešto treba raditi, a kada neko napravi nešto konkretno onda kažu ne može to tako", govori nam.
'Više ne znaš u koga da upireš prst'
Na pitanje koga konkretno pozivaju na odgovornost za to, Sijarić kaže da je to "naša stvarnost danas, da toliko svi izbjegavaju odgovornost da više ne znaš u koga da upireš prst".
"Pokušali smo sa Ministarstvom finasija i trezora, Ministarstvom vanjskih poslova na državnom nivou, pa se to lagano spuštalo prema nižim nivoima vlasti: federalnom, kantonalnom pa se došlo do Univerziteta Sarajevo. Sada se od njih ponovo vraća na Federaciju, pa pretpostavljamo da će oni opet prebaciti na državu, da bi to došlo na Vijeće ministara da bi oni rekli 'hajde da uzmemo taj novac od Vlade Japana'.
Uglavnom su to ministarstva finansija na svim nivoima vlasti, oni hoće da pomognu, nije niko rekao 'ne može' ili 'ne smijete to raditi'; oni kažu 'mi hoćemo da vam pomognemo, ali eto ne možemo'. To je jedan čitav splet, i cijelo društvo pati od toga - niko nizašta nije odgovoran", pojašnjava Sijarić i dodaje: "Strašna je to i depresivna situacija."
Postalo je i, navodi dalje, bizarno do te mjere da su pojedini iz ministarstava počeli govoriti 'šta hoće ti Japanci?'.
"Pa ljudi hoće da vam pomognu!", govori Sijarić i dodaje da jedini uslov koji je Vlada Japana postavila jeste da ne potpišu ugovor sa Zemaljskim Muzejom nego sa nekim predstavnikom države.
Ističe rok za realizaciju
"Sad čekamo da dobijemo otkaz od strane Japana jer vrlo brzo će nam isteći rok za realizaciju tog projekta i onda ćemo mi izaći u javnost i poimenično pozivati sve koje smatramo odgovornim."
Što se tiče problema sa neprimanjem plaća i funkcionisanja Muzeja, Sijarić kaže da rijetko ko da je tu izbjegao svoju odgovornost.
"Sad je kraj godine, u ovoj godini nismo dobili ništa novca od države, nula maraka.
Od ukupno čitave Federacije, odnosno svih ministarstava kulture i obrazovanja, dobili smo 100 hiljada KM, i od Kantona Sarajevo putem Univerziteta i Ministarstva kulture KS smo dobili nešto oko milion i sto KM.
Kad se sve to sabere, nama za isplatu plaća i pokrivanje režijskih troškova fali oko 400 hiljada KM. To nije ništa novca ako ste direktor neke ozbiljne firme, a ako ste zaposleni u kulturi i to vam predstavlja 1/4 budžeta onda je to ozbiljan problem - iako nije, ali to nikoga ne uzbuđuje, niko ne obraća pažnju, kao 'to su sitne pare i nek se snađu sami'", govori u razgovoru za Raport direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić.
