Dužnosnici kineskog ministarstva financija i centralne banke sastali su se 22. aprila s predstavnicima desetaka banaka, uključujući HSBC, kako bi razgovarali o tome šta bi Peking mogao učiniti u slučaju nametanja strogih sankcija Kini. Ministarstvo financija istaknulo je, prema riječima Financial Timesa, da su bile prisutne "sve velike strane i domaće banke koje posluju u Kini".
Sudionici su zaključili da Peking ne može zaštititi stranu imovinu, ali je održavanje "hitnog sastanka" ipak zlokobno. Kineski dužnosnici vidjeli su učinak sankcija nametnutih Rusiji nakon što je pokrenula svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini u februaru, te planiraju izdržati sve takve mjere primijenjene na njihovu vlastitu zemlju.
"Dužnosnici i sudionici nisu spomenuli konkretne scenarije, ali se smatra da je jedan mogući okidač za takve sankcije kineska invazija na Tajvan", izvještava Financial Times. Činjenica da su kineski dužnosnici održali sastanak 22. aprila najjasniji je pokazatelj da se priprema neki čin agresije.
Kineski tehnokrati znaju da je Rusija teško pogođena. Kritičari kažu da brzi oporavak rublje—nedavno je dosegao najviše nivo u dvije godine u odnosu na dolar i euro—dokazuje da sankcije nisu djelovale, ali je ruski predsjednik Vladimir Putin, kako bi odbranio svoju valutu, morao nametnuti kontrolu kapitala, više nego udvostručiti ključnu kamatnu stopu, prisiliti konverziju prihoda od izvoza u rublje i prodati devizne rezerve, piše Newsweek.
Kao rezultat toga, ruska ekonomija je u nevolji. Evropska banka za obnovu i razvoj očekuje da će se ruska ekonomija ove godine smanjiti za 10 posto, a ta je brojka na niskom kraju procjena. Rusko ministarstvo ekonomije, na primjer, procjenjuje da bi bruto domaći proizvod mogao pasti za čak 12,4%.
Kina je u ovom trenutku posebno ranjiva. Pogođena drakonskim mjerama kontrole COVID-a, BDP se smanjuje. Veliki investitori u zemlji – nekretnine i srodne industrije koje čine oko 30% ekonomije – ne ispunjavaju oabveze od prošle jeseni. Reminbi pada, a investitori rekordnom brzinom bježe od kineskih portfeljskih ulaganja.
Kina još uvijek ovisi o svijetu, a posebno o SAD-u, kako bi održala svoju ekonomiju. Prošle godine, na primjer, kineski robni suficit s Amerikom činio je 58,6% ukupnog viška robe.
U krhkoj kineskoj državi, čak i blage američke sankcije mogle bi imati golem učinak. Sankcije ruskog tipa mogle bi urušiti kinesku ekonomiju.
Kina ne bi imala odgovor na sveobuhvatne sankcije. "Kada bude sankcionirana, Kina bi bila povrijeđena mnogo više nego Rusija", rekao je "evropski diplomat sa sjedištem u Pekingu" govoreći pod uvjetom anonimnosti za hongkonški South China Morning Post. "Kina je zabrinuta i nema mnogo alata."
"Niko na licu mjesta nije mogao smisliti dobro rješenje problema", rekla je "osoba upoznata sa sastankom" za Financial Times, misleći na konferenciju od 22. aprila. "Kineski bankovni sistem nije spreman za zamrzavanje svoje dolarske imovine ili isključenje iz SWIFT sistema za razmjenu poruka, kao što su SAD učinile Rusiji."
Neki u Pekingu, međutim, vjeruju da se Amerika ne bi usudila uvesti sankcije Kini.
"Učinci bilo kakvih sankcija su obostrani", rekao je Lu Xiang s prestižne kineske akademije društvenih nauka za hongkonški list. "Imamo imovinu u SAD-u i Evropi, kao i oni u Kini."
Kineski analitičari govore o deviznim rezervama svoje zemlje kao o "financijskim nuklearnim bombama". Jastrebovi u kineskoj prijestolnici, od kraja prvog desetljeća ovog stoljeća, povremeno su govorili o "nuklearnoj opciji" - prodaji kineskih dolarskih rezervi kako bi kaznili Washington - ali Peking nikada nije upotrijebio ovo oružje jer financijska tržišta rade na takav način da bi "bomba", ako bi se bacila, naštetila Kini mnogo više nego Sjedinjenim Državama.
Kineski dužnosnici vjerovatno vjeruju da mogu izbjeći bilo kakve američke sankcije. Kako Anne Stevenson-Yang iz J Capital Researcha kaže za Newsweek, kineska državna preduzeća već pronalaze načine da izbjegnu sankcije SWIFT-a obavljajući poslove u rubljama. A u prošlosti su neki kineski subjekti koristili lažne kompanije u Singapuru i Dubaiju kako bi izbjegli američke sankcije Iranu.
Stoga kineski dužnosnici trenutačno oštro govore o Tajvanu. "Kina mora biti ujedinjena i bit će ujedinjena", a sankcije "apsolutno ne bi mogle uplašiti Kinu", rekao je Le Yucheng, zamjenik ministra vanjskih poslova, na internetskom forumu koji su 6. maja organizirali Kinesko udruženje za javnu diplomatiju i Univerzitet Renmin. "Šta? Zar nismo preživjeli neke vrste oluja u više od 70 godina od osnivanja Narodne Republike Kine?"
"Ne samo da se Kina nije srušila, već i dalje napredujemo svakim danom", rekao je Le, misleći na mjere koje su Sjedinjene Države već nametnule Kini. "Čega se još moramo bojati?"
Opasnost je da kineski čelnici, iz bilo kojeg razloga, precjenjuju svoju sposobnost preživljavanja sankcija nametnutih zbog, recimo, otimanja Tajvana. Posljednjih mjeseci kineska vojska leti velikim brojem aviona kroz zonu protuzračne odbrane ove otočne republike. Iako su ovi letovi ostali u međunarodnom zračnom prostoru, smatraju se neprijateljskim djelima, posebno zato što su neki od njih prekršili dugogodišnje dogovore između Pekinga i Taipeija o putanjama leta.
A od 5. februara, tokom Zimskih olimpijskih igara, kineski avion je, preletjevši izravno jedan od perifernih otoka Tajvana, čak narušio tajvanski suvereni zračni prostor. Peking smatra da takvo ratoborno ponašanje neće koštati ništa i izaziva Sjedinjene Države i međunarodnu zajednicu da djeluju.
Početkom marta, Peking je signalizirao da će uskoro zauzeti Tajvan. Kineska centralna vlada, u svom Izvještaju o radu predstavljenom godišnjem sastanku Nacionalnog narodnog kongresa, izjavila je da je predana "rješavanju pitanja Tajvana u novoj eri". Ovo je prvi put otkako je Xi Jinping imenovan glavnim sekretarom Komunističke partije, krajem 2012. godine, da ovaj dokument koji se izdaje jednom godišnje uključuje vremenski okvir za aneksiju otočne republike.
Xi je počeo koristiti "novu eru" u novembru, a djelomično ju je definirao u prethodnim izjavama. "Ne bismo smjeli dopustiti da se ovaj problem prenosi s jedne generacije na drugu", rekao je 2019. Ukratko, Xi, koji ima gotovo 69 godina, vjeruje da će uključiti Tajvan u Narodnu Republiku Kinu.
Kineski vladar sada misli da se može izvući s ratom.
