Rusija je zadržala tvrd stav usred napetosti oko gomilanja svojih vojnika u blizini Ukrajine, a visoki diplomat upozorio je u srijedu da Moskva neće prihvatiti ništa manje nego čvrste američke garancije koje onemogućuju proširenje NATO na Ukrajinu.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Ryabkov, koji je predvodio rusko izaslanstvo na sigurnosnim pregovorima sa SAD-om u Ženevi prošle sedmice, ponovno je potvrdio da Moskva nema namjeru invazije na Ukrajinu od čega Zapad strahuje, ali je rekao da je primanje zapadnih sigurnosnih garancija kategorički imperativ za Moskvu . Pregovori u Ženevi i povezani sastanak NATO i Rusije u Bruxellesu prošle sedmice održani su jer je Rusija okupila oko 100.000 vojnika u blizini Ukrajine, a Zapad strahuje da je to najava invazije, piše AP.
U potezu koji dodatno pojačava snage u blizini Ukrajine, Rusija je poslala neodređeni broj vojnika s dalekog istoka zemlje u svoju saveznicu Bjelorusiju, koja dijeli granicu s Ukrajinom, na velike ratne igre sljedećeg mjeseca. Ukrajinski dužnosnici rekli su da bi Moskva mogla iskoristiti bjeloruski teritorij za pokretanje potencijalne višestruke invazije.
Rusko ministarstvo odbrane priopćilo je u srijedu da su neki od ruskih vojnika već stigli u Bjelorusiju na vježbe Allied Resolve 2022 koje će trajati do 20. februara. Rečeno je da će se vježba održati na pet poligona i drugim područjima u Bjelorusij, uključujući i četiri bjeloruske zračne baze.
Usred rastućih napetosti, američki državni sekretar Antony Blinken posjetio je u srijedu Ukrajinu kako bi je uvjerio u podršku Zapada zemlji suočenoj s, kako je rekao, "nemilosrdnom" ruskom agresijom, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao Europsku uniju da brzo izradi novi sigurnosni plan koji sadrži prijedloge za ublažavanje napetosti s Rusijom. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u srijedu da je prerano govoriti o tome mogu li razgovori ublažiti krizu, dodajući da "nakon godina rastućih napetosti, šutnja nije razumna opcija".
"Ruska strana je svjesna naše odlučnosti", rekao je Scholz u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu. “Nadam se da i oni shvataju da dobit od saradnje nadmašuje cijenu daljnje konfrontacije.”
Rusija je negirala da namjerava napasti svog susjeda, ali je zatražila garancije od Zapada da se NATO neće širiti na Ukrajinu ili druge bivše sovjetske zemlje niti tamo postavljati svoje trupe i oružje. Također je pozvala NATO da odustane od raspoređivanja svojih vojnika i oružja u srednje i istočne europske zemlje koje su se pridružile savezu nakon završetka Hladnog rata.
Washington i njegovi saveznici odlučno su odbacili zahtjeve Moskve, ali su držali otvorena vrata mogućim daljnjim razgovorima o kontroli naoružanja i mjerama za izgradnju povjerenja kako bi se smanjila mogućnost neprijateljstava.
Rjabkov je, međutim, inzistirao na tome da ne može biti smislenih razgovora o tim pitanjima ako Zapad ne posluša glavne ruske zahtjeve za neširenjem NATO-a.
Upozorio je da ruski zahtjevi sadržani u nacrtima sporazuma sa SAD-om i NATO-om "predstavljaju paket, a mi ga nismo spremni dijeliti na različite dijelove, da bismo počeli obraditi neke od njih na račun mirovanja drugih". Ruski diplomat je rekao da sve bliskije veze Ukrajine sa saveznicima iz NATO-a predstavljaju veliki sigurnosni izazov za Rusiju.
"Vidimo prijetnju da će se Ukrajina sve više integrirati u NATO čak i bez stjecanja formalnog statusa države članice NATO-a", rekao je Ryabkov, ukazujući na zapadne sile koje opskrbljuju Ukrajinu oružjem, obučavaju njezine trupe i provode zajedničke vježbe. "To je nešto što je u središtu interesa ruske nacionalne sigurnosti, a mi ćemo učiniti sve da preokrenemo ovu situaciju, da ponovno uravnotežimo ovu situaciju diplomatskim putem."
Rusija je anektirala poluotok Krim Ukrajini 2014. godine nakon što su masovni protesti potaknuli ukrajinskog čelnika naklonjenog Moskvi da pobjegne u Rusiju. U isto vrijeme, Rusija je također dala svoju podršku separatističkoj pobuni koja je zahvatila velika područja u istočnoj Ukrajini. Više od 14.000 ljudi ubijeno je u gotovo osam godina tamošnjih borbi.
Upitan može li Rusija prihvatiti moratorij na širenje NATO-a na istok, ideju koju su pokrenuli neki politički stručnjaci, Rjabkov je odgovorio s čvrstim ne, rekavši da je Moskva vidjela da se Zapad povukao od prethodnih obećanja.
Naglasio je da je “za nas pitanje prioriteta postizanje vodonepropusnih, neprobojnih, pravno obavezujućih garancija” da Ukrajina i druge bivše sovjetske nacije neće pristupiti savezu.
Ryabkov je sugerirao da bi SAD također mogle preuzeti jednostranu obavezu da nikada ne glasaju za članstvo Ukrajine i drugih bivših sovjetskih zemalja za članstvo u NATO.
Rusija je pozvala SAD i NATO da daju brzi pisani odgovor, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u srijedu da očekuje da će ga dobiti "u roku od nekoliko dana".
