Kada pomislite na najskuplju tvar na svijetu, šta vam prvo padne na pamet? Možda zlato? Možda tartuf? Neki kažu šafran? Dijamanti? Ma kakvi niste niti blizu.
Industrijski materijali poput platine ili tricija, koji se koriste za izradu svjetlećih znakova, nalaze se više na listi. Tu su i neki nezakoniti materijali poput kokaina, heroina i LSD-a koji također imaju vrlo visoke cijene po gramu. Ali nijedan od njih nije ni blizu materijalu za koji se može dobiti i do 130 miliona eura po gramu. Dakle, o kojoj se to tvari radi koja može dostići tako nevjerojatno visoku cijenu?
Dobila je zanimljivo ime, dakle riječ je o "Fullerenima s azotnim atomima unutar sebe". Ali zašto su Fullereni s azotnim atomima unutar sebe tako enormno skupi? To je zbog onoga što bi se materijal mogao koristiti u budućnosti, ili bolje rečeno, što bi tehnologija koju bi mogli razviti omogućila.
Zašto su tako skupi
Fullereni s azotnim atomima unutar sebe imaju potencijal za izradu vrlo malih i vrlo preciznih atomskih satova. Atomski satovi ključan su dio rada GPS sistema, što ih čini izuzetno važnima za navigaciju. Problem je u tome što su trenutno atomski satovi prilično veliki, a govorimo o veličini sobe.
Ali upotreba Fullerena s azotnim atomima unutar sebe mogla bi pomoći da se sadašnji atomski satovi čine starim IBM računarima nasuprot modernom pametnom telefonu. To bi moglo imati ogromne posljedice za način na koji koristimo atomsko satove, proširujući njihovu upotrebu izvan navigacije.
Dovoljno mali atomski sat mogao bi se koristiti za precizno određivanje položaja nečega, kao i eliminiranje slijepih točaka GPS-a putem ugradnje atomskog sata na uređaju.
Fullereni s azotnim atomima unutar sebe razvijeni su od strane naučnika Oxforda u kompaniji Designer Carbon Materials, a oni smatraju da bi u budućnosti čak i pametni telefoni mogli imati atomski sat unutar sebe. Zanimljivo je da ime materijala, posebno dio "fullereni", izravno proizlazi iz njegove strukture.
To je "kavez" od atoma ugljika s jednim atomom azota unutar njih. Naziv "fulleren" odnosi se na taj "kavez" i podsjeća na arhitektu i filozofa Richarda Buckminstera Fullera, koji je poznat po svojim dizajnima s karakterističnim prepletenim trokutima u geodetskoj kupoli.
