Votka, Gin, rakija, viski, vino, pivo… sva ova alkoholna pića imaju različite sastojke i udio alkohola pa iz tog razloga imaju različite procese djelovanja u tijelu. Ono što je bitno jest odgovor na pitanje - varira li vrijeme apsorpcije alkohola ovisno o konzumiranom piću.
Nadalje, ključna tačka koja utječe na učinke alkohola jest unos hrane. Odnosno, prisutnost hrane u želucu odgađa djelovanje pića jer ono sporije dospijeva u tanko crijevo. Pun želudac može čak smanjiti koncentraciju alkohola za 25 posto.
Naprotiv, prazan želudac brže apsorbira alkohol. Isto se događa s potrošnjom vode. Tu su i genetski faktori (sposobnost metaboliziranja metanola), spol (više pogađa žene), dob i brzina pijenja, među ostalima.
Uz ovu pozadinu, odgovor na pitanje varira li vrijeme apsorpcije alkohola ovisno o konzumiranom piću je potvrdan. Štaviše, destilati su pića koja se najbrže apsorbiraju, a njihovo miješanje sa slatkim bezalkoholnim pićima ubrzava povećanje nivoa alkohola.
To ovisi o razini koncentracije alkohola u različitim vrstama pića (stupanj etanola). Naprimjer, vino ima 20 posto, a pivo između 3 i 8 posto. Ono što je zajedničko svim alkoholnim pićima je to što su nastala procesima voća ili žitarica.
S druge strane, destilat se, kao što mu ime kaže, proizvodi destilacijom prethodno fermentiranog pića. Proces se ponavlja i unutar njega se mogu dodati sastojci koji daju okus. U međuvremenu, pića poput vina, piva, šampanjca, jabukovače ili vermuta su ona koja postižu fermentaciju kroz proces sa šećerom ili žitaricama i postaju alkohol zahvaljujući hemijskoj reakciji koju stvara kvasac.
Ako ste se zapitali koliko dugo alkohol ostaje u krvi, općenit je odgovor između 10 i 19 sati, no to će ovisiti o mnogim čimbenicima; među njima, vrsta pića i unos hrane. Osobi s nivoom alkohola u krvi od 1 g/l može trebati između šest i 10 sati da razina alkohola u krvi padne ispod maksimalno dopuštenog nivoa.
