Ako ste pratili vijesti o razvoju Rimac automobila, onda ste vjerovatno čuli da ovaj mladi inovator koristi tehniku torque vectoring. O čemu se zapravo radi?
Ova tehnika nije potpuna novost u autoindustriji i već se neko vrijeme koristi, ali na rijetkim vozilima. Radi se o razvijenoj tehnici koja može moment sile dozirati na svaki od točkova, ovisno o potrebi, odnosno koliko je kojem točku potrebno. Dakle, radi se o tehnologiji koja se primjenjuju na vozila koja imaju pogon na svim točkovima. Neka novija vozila koja imaju pogon samo na prednjim točkovima također imaju torque vectoring tehnologiju, ali tek njene osnove.
No, autoindustrija razvija se munjevitom brzinom iz dana u dan pa sve više automobila želi u svom sustavu imati ovu dokazano dobru tehnologiju. Naime, ona omogućava vozilima da bolje leže, odnosno prijanjaju uz cestu te samim time bolje i sigurnije prolaze zavoje, imaju konstantniju brzinu i performanse.
Prvi su torque vectoring tehnologiju počela koristiti trkača vozila, a među prvima bio je to Mitsubishi. Ipak, sama tehnologija dosta se sporo razvijala kroz godine pa se tako danas ne koristi kako bi trebala, a najčešća je ipak na vozilima koja imaju pogon na svim točkovima.
Diferencijal na vozilu, preko kojeg se bazira torque vectoring, zahtijeva elektronski sistem za nadzor uz već standardne mehaničke komponente. Zadaća tog elektronskog sistema za monitoring je reći cijelom sistemu diferencijala kada i kako prenijeti moment sile na točkove.
Naprimjer, vozilo može ima standardni torque vecotring sistem koji 90 posto momenta sile distribuira na prednje točkove, a 10 posto na zadnje. Međutim, kada se promijene uvjeti na cesti, a sustav to zabilježi, započinje distribucija momenta sila u omjeru 50 posto na prednje i 50 posto na zadnje tpčkove.
U još naprednijim torque vectoring sistemima moment sile se distribuira posebno na svaki točkovima, čime se još više poboljšava sigurnost, ali i performanse automobila.
Radi se o manje kompleksnom torque vectoring sistemu, pri čemu se moment sile prenosi samo između dva točka, ovisno koji pogon vozilo ima (ako ima pogon na zadnjim točkovima, onda se prenosi između ta dva točka te isto vrijedi i za pogon na prednjim točkovima). Sistem tada prati rotacijski i upravljački ugao na točkovima. Budući da ovo veoma varira tokom vožnje, sistem torque vectoring sve to prati i smanjuje ili povećava moment sile kojeg distribuira na svaki od ta dva točka te povećava sigurnost vozila čak i u lošim vremenskim uvjetima.
A u električnim vozilima torque vectoring sistem koristi više električnih motora koji kontroliraju dinamiku točkova i utječu na njih pravilnim prijenosom momenta sile.
Dakle, torque vectoring sistem je, mogli bismo reći, budućnost naših automobila. Uz njega mogu se zaboraviti sada već klasični ABS i ostali sistemi protiv proklizavanja, a sve kako bi vozilo bilo sigurnije u svim vremenskim uvjetima na cesti te u isto vrijeme ne bi gubilo na svojim performansama. Nije li ovo nešto što svi vozači priželjkujemo?
