Žustra rasprava vodila se u Predstavničkom domu Parlamenta BiH oko prijedloga Nikole Lovrinovića (HDZ) da se u lične karte upisuje pripadnost konstitutivnom narodu.
Naime, njegov prijedlog dobio je negativno mišljenje Ustavno-pravne komisije jer nije u skladu s Ustavom BiH. Negativno mišljenje dala je i Komisija za ljudska prava.
Međutim, Lovrinović je negodovao zbog toga.
Zastupnici su zbog toga pokrenuli žustru raspravu u kojoj su iznosili svoja mišljenja, dok je Lovrinović ustrajavao na tome da njegov prijedlog nije ni po čemu sporan.
Predrag Kojović (NS) kazao je da prijedlog Lovrinovića nije iznenađujući.
"Već mjesecima, u procesu pregovora o ustavno-izbornoj reformi pratimo logičku i jezičku akrobatiku kojom HDZ pokušava sakriti ono što svojim arhaičnim prijedlozima zaista želi, a to je dovršetak etničke podjele jedne zemlje koja je organski i historijski multietnička i multireligijska", rekao je Kojović.
Istakao je da ovo nije nova ideja.
"Nema potrebe biti historičar i ići u daleku, srednjovjekovnu, prošlost. Dovoljno je krenuti od jula 1938. kada je u tadašnjoj Njemačkoj donesena zakonska odluka da se u ličnim dokumentima Jevreja udari štambilj sa velikim slovom J. Svega nekoliko mjeseci kasnije dogodiće se Kristalna noć u kojoj je podivljalim fašistima početak istrebljenja jednog cijelog naroda značajno bio olakšan činjenicom da fašisti nisu Jevreje morali prepoznavati na ulici. Ne. Ta informacija je bila u ličnom dokumentu svakog Jevreja. Fašisti su je, samo par mjeseci ranije, zakonom tamo stavili.
Oni kojima se uspon fašizma u tridesetim godinama čini kao predaleka prošlost studiraju genocid u Ruandi. U vrijeme kolonijalne vlasti Belgija je u lične dokumente lokalnog stanovništva uvela element grupne kvalifikacije, odnosno, obavezno upisivanje etničke pripadnosti i svakom građaninu Ruande je u ličnoj karti pisalo da li je pripadnik Hutu ili Tutsi plemena. Upravo na osnovu te činjenice, da je etnička pripadnost bila svakome upisana u lični dokument bilo je moguće da u periodu od svega 100 dana pleme Hutu počini genocid nad skoro 700.000 pripadnika plemena Tutsi", naveo je Kojović.
Potom opisao kako izgleda evropska lična karta.
"Uobičajeno, reklo bi se… Fotografija, ime i prezime osobe, datumi rođenja, izdavanja i važenja, ponekad matični broj. Od 2. augusta 2021. godine na snazi je evropska regulativa koja propisuje novi izgled i elemente lične karte za građane Evropske unije. Smatrajući da je za istinsko slobodno kretanje ljudi na području EU važno učiniti svaki napor da se izbjegne diskriminacija nova pravila zahtijevaju da lična karta umjesto pisanog postane, de facto, elektronski dokument. Fotografija nestaje sa naslovne stranice i zajedno sa dva otiska prstiju seli se na memorijski čip koji je ugrađen u ličnu kartu.
Na samoj ličnoj karti, osim imena i prezimena osobe, zahtijeva se samo naziv države skraćen na dva slova. Članicama je ostavljena sloboda da osobu spolno identifikuju stavljajući ispred imena gospodin ili gospođa, ali je sugerisano kao nepotrebno. Dakle, to je budućnost prema kojoj ide Evropa. Budućnost u kojoj su etničko porijeklo, rasa, religioznost ili spol njenih građana irelevantni za državu.
S druge strane, prijedlog HDZ-a koji je danas pred nama, da se u lične karte Bosanaca i Hercegovaca upisuje njihova etnička pripadnost ide u sasvim suprotnom smjeru. Ne prema budućnosti, nego prema prošlosti. Da budem sasvim precizan, prema srednjem vijeku.”
Predrag Kožul je naravno bio iznenađen napadima na ovaj prijedlog njegovog kolege.
On je naveo primjere u kojoma su neki političari mijenjali nacionalnost kako bi ušlu i Dom naroda. Kožul je spominjao primjer S. Ć. očito misleću na Sabinu Ćudić, za koju je CIK utvrdio da je prvo bila Bošnjakinja, pa zatim Ostali.
Mirjana Marinković-Lepić, koja je i članica Kosmisija za ljudska prava, kazala je da već postoji mogućnost da se u rodni list upiše nacionalost, ako to neko želi.
"Mislim da ne treba da postoji to u ličnim dokumentima. Mi smo tablice registarske napravili tako da se ne zna odakle je ko, a sad hoćemo da se u lične dokumente upisuje nacionalnost. Nažalost, i sad postoje sredine u kojima nije jednostavno istaći svoju nacionalnost", rekla je Marinković-Lepić.
Kojović se potom ponovo javio za riječ.
"Sabina Ćudić je bila kandidatkinja 2012. godine za načelnicu Novog Sarajeva i nije prošla. Potom se, iz solidarnosti upisala kao Ostali, jer je to ustavna kategorija koja je uvredljiva. Ja se ne slažem s odlukom CIK-a, kojeg ste vi tada kontrolirali u potpunosti", rekao je Kojović.
Zlatan Begić (DF) kazao je da se u toku rasprave upalo u zamjenu teza.
"Gospođica S. Ć. ili Z. B. ili N. L. ili bilo ko ima neotuđivo pravo da se osjeća i izjašnjava kako god on želi. Uzmite popis stanovništva vidjet ćete da tamo ima medvjeda, indijanaca i eskima. Problem nije u S. Ć. ili u Z. B. i u njegovom pravu da se osjeća kako se osjeća. Problem je u diskriminatorskim odredbama Ustava BiH. Tu je problem i odatle se izvlače svi drugi problemi", naveo je Begić.
Alma Čoli (SDA) je istakla da je zakon u suprotnosti s evropskom Konvecijom o ljudskim pravima.
Nermin Nikšić (SDP) je istakao da prijedlog afirmiše i uvodi novi diskriminaciju pa i rasizam.
"Problem S. Ć. je manji problem. Imate Gorana Opsenicu koji je u Vladi HNK Hrvat, a u Domu naroda Srbin. Gotovo identična zakonska rješenja usvojena su u nacističkoj Njemačkoj, za segregaciju jevrejskog stanovništva. U Reichstagu je usvojen zakon po kojem su se svi morali izjasniti šta su", naveo je Nikšić.
Damir Arnaut (NS) je također ukazao na neke probleme.
"On što mene zabrinjava jeste da kad se jednom nekome upiše nacionalnost to se može tek mijenjati tek punoljtstvom a nakon toga svakih 10 godina. A šta ćemo s djecom iz mještovitih brakova? Šta ćemo s djecom poput moje? Koja se mogu osjećati po nacionalnosti oca, pa onda po majci, pa onda ne žele birati. Ja znam da se vi naježite od toga, ali bar pet posto ljudi je u tome, i bilo bi ih više da nema samocenzure jer im Ostali uskraćuje mnoga prava", rekao je Arnaut.
Jasmin Emrić (NES) je kazao da je BiH potpisla Konveciju protov rasne diskrimancije i da je BiH po tome dužna da ih ukida.
"A ne da uvodimo dodatne. Članom 5 ovog zakona je određeno da će se prioritet kod popnjavanja radnih mjesta u državnoj službi uzeti nacionalnost. Pa to je diskriminacija", naveo je Emrić.
Predlagač Nikola Lovrinović kazao je da da je to njegov prijedlog, a na prijedlog HDZ-a.
"Ako je tačno ovo što govorite, onda je nama Ustav neustavan. Ovaj prijedlog je ustavan, ne ulazim u to kakav je Ustav. Je li on ovaj ili onaj, ne ulazim u to. Ne slažem se s mišljenjem da je neustavan. Zakon je imao namjeru da spriječi krađe identiteta, manipuliranje… Ničim niko nije diskriminiran. Upis u osobnu kartu ne mora niko upisati. Tu informaciju će tražiti tijela BiH, a ne svako na ulici. Ako je nešto rogobatno napravljeno, evo amandmanima djelujte pa ćemo i promijeniti. Nemojte podvaljivati. Ja nisam istakao nikoga da se obilježi da se diskriminira. Ali zlorabiti da ste ovo ili ono, to ne može", rekao je Lovrinović.