UŽIVO | Obilježavanje 31. godišnjice genocida u Srebrenici: Klanjana kolektivna dženaza, slijedi ukop deset žrtava genocida

Klanjana je dženaza deset žrtava genocida u Srebrenici koji će danas pronaći svoj vječni smiraj u Potočarima.

Dženazu-namaz u Musalli predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

Prethodno je završen vjerski program tokom kojeg su hafiz Aziz Alili, Resul ef. Alić i Sead ef. Mrahorović proučili suru Ja-Sin.

Ispred tabuta s posmrtnim ostacima deset žrtava genocida hafiz Aziz Alili izveo je ilahiju "Šehidi", dok je "Srebrenički inferno" izveo Hor "Djeca Srebrenice".

Prema fetvi koju je pročitao muftija Vahid ef. Fazlović, podne i ikindija-namaz spojeni su, a predvodio ih je reisu-l-ulema Kavazović.

Nakon dženaze proučena je Salla, kojom se oglašava smrt i odaje počast svim nevinim žrtvama genocida, a proučio ju je hafiz Aziz Alili.

Dovu šehidima proučio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović obišao je tabute žrtava genocida u Potočarima i porodicama izrazio taziju uoči ukopa.

Završena je komemoracija u Fabrici akumulatora u Potočarima. 

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se na komemoraciji u Potočarima.

"Ako ne sačuvamo istinu o našoj prošlosti, mi nećemo imati ni sadašnjost ni budućnost", istakao je Bećirović.

Potom je citirao Vaclava Havela, velikog državnika i humaniste.

"Ako nismo u stanju da zlu od samog početka pogledamo u oči i da mu se suprotstavimo, rizikujemo da to kasnije uopće nećemo moći učiniti. Svaki put kada popustimo nasilniku to popuštanje sadrži opasnost da se točak užasa ponovo počne okretati.

Ove Havelove riječi su velika opomena čovječanstvu. Svi moramo biti svjesni da se nasilnicima ne smije popuštati. Zato je zajednička zadaća da nasilnike zaustavimo na vrijeme", rekao je on.

Opširnije pročitajte OVDJE.

Ministrica porodice i socijalnih usluga Republike Turske Mahinur Ozdemir Goktas obratila se na današnjoj komemoraciji u Potočarima, prenoseći poruku predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana.

Između ostalog, Erdogan je poručio kako svijet nije naučio lekciju iz genocida u Srebrenici, te da se to vidi u primjeru Gaze.

Cijelu Erdoganovu poruku možete pročitati OVDJE.

Kada Hotić, srebrenička majka, kazala je da je ovo danas poseban dan kada obilježavamo 31 godišnjicu genocida u Srebrenici.

Imala sam 21 godinu kada sam rodila sina Samira, negdje u Hrvatskoj. Nakon što je odrastao, postao momak, moj ponos, moja ljepota. Moj muž, koji mi je bio oslonac, sve mi bio. I moje komšije, moj narod. A Srebrenica. Ona je bila lijepa, urbana i kulturna. Bila je četvrta po srandardu u BiH. Svi smo tu bili. Svi i Srbi i Muslimani. Svi smo bili tu zajedno. Ali smo bili jedan lijep narod. Ova je hala nekada bila izvor života, tu smo se veselili kao i naša čaršija, jedna ljepota. Ne znam koja je to pamet da razori jednu ljepota života, da pokažu svijetu da nisu civilizirani, rekla je Hotić.

Dodala je da u Srebreničani pretpjeli užas 1992.godine.

To je bio napad od naših komšija, a dobili su naredbu iz Srbije. Mi smo vjerovali da nas neće napasti, a sve su nam uzeli. Ostali smo goloruci i sve nam uzeli i spalili, kazala je.

Prije nego su nas stjerali, sve su zapalili, a mi smo, tvrdi ona pobjegli u šumu.

"Djecu smo lišćem krijali, krili se. Sve su nam prekinuli i odsjekli nas od svijeta, a šumama su bile četničke horde. Čak su nas 36 puta bombardovali, a onda kažu Srbija nije ratovala, a valjda su avioni ptice pa sami dolete. 

Opširnije pročitajte OVDJE.

Sarah Eti Castellani, italijanska ambasadorica u BiH, pročitala je poruku šefa italijanske diplomatije Antonija Tajanija.

"Drage Majke Srebrenice, porodice žrtava, drage kolege, dame i gospodo. Pripala mi je čast da pročitam poruku gospodina Tajanija. Prije 31 godine genocidom u Srebrenici Evropa je doživjela jednu od najmračnijih stranica svoje historije.

U samo nekoliko julskih dana više od 8.000 nevinih žrtava brutalno je ubijeno u onome što i danas ostaje najveći masakr počinjen u Evropi od završetka Drugog svjetskog rata.

 Na ovaj dan moje prvi misli upućene su žrtvama preživjelih i njihovim porodicama. Mislim na Majke Srebrenice koje već 31 godinu s dostojanstvom, koje dira cijeli svijet, traže istinu i pravdu.

Njihova odlučnost je dokaz da ta rana nije zacijelila. Zato sjećanje nije puki formalni čin, to je naša dužnost. Sjećati se ne znači govoriti istinu bez kompromisa, to znači odbaciti svaki oblik negiranja genocida koji vrijeđa žrtve i truje budućnost.

Nije slučajno što su UN proglasile 11. juli Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine. Italija je tu odluku snažno podržala.

Srebrenica predstavlja jedan od najtežih neuspjeha međunarodne zajednice. Ona i danas ostaje snažno upozorenje. U trenutku kada se vjerovalo da užasi genocida nepovratno pripadaju prošlosti, ta tragedija je na dramatičan način pokazala koliko međunarodni poredak može biti krhak kada se ne bdije i ne reagira na mržnju, diskriminaciju i nasilje.

Najsnažniji odgovor na tu tragediju ima samo jedno ime – Evropa. Ponovno ujedinjenje Zapadnog Balkana s evropskom historijom predstavlja apsolutni strateški prioritet naše vlade", rekla je između ostalog i ponovila veliku podršku Italije na EU putu naše zemlje.

Ministar za Evropu i vanjske poslove Republike Albanije Ferit Hoxha naglasio je da rana genocida nad više od 8.000 nevinih dječaka i muškaraca i dalje živi u kolektivnoj savjesti regije i svijeta.

On je potcrtao da Srebrenica nije bila samo ratna tragedija ili etničko čišćenje, već planski čin masovnog ubistva usmjeren protiv Bošnjaka.

"Srebrenica nije bila samo ratna tragedija niti je bila samo zločin etničkog čišćenja. Bio je to genocid – planski čin masovnog ubistva usmjeren protiv Bošnjaka muslimana, koji su bili meta isključivo zbog toga ko su bili. Zato je sjećanje važno. Zato je istina važna", podvukao je.

"Negiranje genocida nije tumačenje, to je iskrivljavanje istine i napad na pravdu i dostojanstvo žrtava. Činjenice su utvrđene pred sudovima", poručio je Hoxha.

Dodao je da usvojena Rezolucija UN-a predstavlja jasan međunarodni stav protiv negiranja i revizionizma, naglasivši da Albanija čvrsto stoji na strani istine, mira i ljudskog dostojanstva.

U ime Vlade Crne Gore na komemoraciji obratio se Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, obratio se na komemoraciji u Potočarima u ime Vlade Crne Gore.

Istakao je da je Crna Gora kroz vrijeme istinu o Srebrenici nastojala da poštuje na dostojan način.

"Izglasavanjem Rezolucije o Srebrenici u našem parlamentu i podrškom Rezoluciji Generalne skupštine UN-a jasno smo stali uz žrtve. Prije nekoliko dana, 3. jula u Crnoj Gori je obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici uz jasan stav: "Da se više nikad nikome ne ponovi", rekao je Gutić.

Podsjetio je da je u Skupštini Crne Gore ove godine prvi put otvorena izložba posvećena Srebrenici, čime kako je kazao, kroz imena i lica nevino stradali žele jasno da stave do znanja da kultura sjećanja nije prolazna obaveza.

"Moramo biti spremni da istinu o Srebrenici branimo jednako srčano, dostojanstveno i posvećeno koliko neki druge ustrajavaju u negiranju“, kazao je on.

Opširnije pročitajte OVDJE.

Prisutnima se obratio i Toni Birtleya, britanski novinar koji je izvještavajući o nezamislivim patnjama opkoljenog stanovništva Srebrenice doživio teško ranjavanje u jednom neprijateljskom napadu na Srebrenicu.

"Čast mi je što imam priliku da vam se danas ovdje obratim. Ja sam 40 godina izvještavao iz ratnih zona, svjedočio sam brutalnosti šta jedan čovjek može učiniti drugom. Bosna je mjesto koje nisam poznavao prije rata. 

Bila je drugačija, neobična. Ljudi su živjeli lijepe živote, činili su se sretnim prije rata. 

Ja sam proveo četiri godine u BiH, a od toga samo jedan mjesec u Srebrenici, ali upravo taj mjesec je ostavio dubok trag na meni. 

Bilo je užasno depresivno, bolno na različite načine. Svjedočio sam patnjama stanovništva, nestašici hrane, osnovnih lijekova, skloništa. 

Dakle, narušeno ljudsko dostojanstvo koje mi na Zapadu često uzimamo zdravo za gotovo.

Nikad neću zaboraviti prizore razaranja i gladi...

Nikada neću zaboraviti ni tijela djece koja su ubijena bez ikakvog razumljivog razloga. Nikad mi neće prestati osjećaj gađenja prema počiniocima.

Također mi je bilo nevjerovatno da međunarodna zajednica može nijemo posmatrati, kako se pravda zbog političkih razloga žrtvuje", rekao je on, između ostalog.

Opširnije pročitajte OVDJE.

Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora i zamjenik načelnika općine Srebrenica se obratio na početku komemoracije.

"Pred ovim bijelim nišanima riječi su uvijek nedovoljne. Ovdje tišina govori više od svakog govora. Ovdje se svako od nas suočava s boli koja ne prolazi i s istinom koja se nikada ne smije zaboraviti. 

Danas se navršava 31 godina genocida počinjenom nad Bošnjacima 'zaštićene zone UN-a Srebrenica“. Genocid u Srebrenici nije bio slučajnost niti posljedica ratnog haosa. Bio je završni čin planskog, sistematskog projekta koji je započeo još u proljeće 1992. godine", rekao je on.

Istakao je da danas ne odajemo počast brojkama, nego našim majkama, sinovima i kćerima.

"Ne smijemo šutjeti, istina nije pitanje politike. Društvo koje pamti može spriječiti da se zlo ne ponovi", poručio je Fejzić.

Intoniranjem himne države Bosne i Hercegovine počela je komemoracija.

Minutom šutnje i molitvom prisutni su odali počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Prvi će se obratiti Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora i zamjenik načelnika općine Srebrenica.

Crnogorski mitropolit Mihailo stigao je i ove godine na obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici da iskaže svoje poštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama.

"Na ovo sveto mjesto ja dolazim od 2005. godine, svake godine izuzev korone, kad je bila. I dok god mrdam dolazit ću ovdje. Ovo je jedno veliko sveto mjesto, ne samo za Srbe nas, nego za Evropu, posebno Balkan. 

Da se naučimo, da kao ljudi živimo. Svake godine osjećam ovdje da se Bosanci sve više bude i znaju kako treba čuvati Bosnu i ja sam sa vama, pa i ako ne mognem doći opet sam sa vama", rekao je crnogorski mitropolit Mihailo.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić kratko se obratio medijima izražavajući nadu da ćemo doći u poziciju da Dan žalosti bude proglašen na nivou cijele države, a ne samo u FBiH.

"Iskreno se nadam da ćemo doći u poziciju da u BiH bude Dan žalosti u cijeloj zemlji. 

Degutantno mi je da se Dan žalosti u nekim drugim zemljama proglašava, a na području cijele BiH ne", izjavio je Nikšić.

Vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock stigao je u Memorijalni centar u Potočare, gdje će danas biti klanjana dženaza i održan ukop deset žrtava genocida.

Crishock je istakao da smo dužni prema onima koji su bili prije nas, ali i onima koji dolaze poslije da čuvamo istinu, podržavamo mir i pomirenje.

"Svaka žrtva imala je ime, porodicu, život i budućnost, koji su im oduzeti. Danas odajemo počast žrtvama genocida u Srebrenici. Dijelimo bol njihovih porodica, čiji se gubitak nikada ne može nadoknaditi. 

Neka žrtve počivaju u miru, nećemo ih zaboraviti", rekao je Crishock.

Stigao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, kao i Šefik Džaferović. 

Premijer FBiH Nermin Nikšić je također stigao, kao i Saša Magazinović, Zukan Helez, Adnan Šteta, Kenan Magoda, Nerin Dizdar.

U Potočarima je i v.d. visokog predstavnika Louis Crishock, kao i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Prisutan je i Usame Zukorlić, ministar za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Srbije, koji je učestvovao u Maršu mira.

I ambasador Velike Britanije Julian Reilly je stigao u Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Francusku predstavlja ambasador Francois Delmas.

Podsjetimo, prema utvrđenom programu komemoracija će početi u 10:30 sati u nekadašnjoj Fabrici akumulatora. Tu će se i obratiti zvanice. Potom će u 12 sati kod Memorijalnog kamena biti položeno cvijeće i odata počast žrtvama genocida.

Od 13:20 do 13:50 će biti klanjan dženaza-namaz, proučena dova šehidima genocida te obavljen ukop deset idenfiticifiranih žrtava.

Žrtve koje će ove godine pronaći vječni smiraj imale su između 20 i 56 godina. Među njima su i tri mladića koja su ubijena dok su još bila u svojim dvadesetim godinama.

U Potočarima će biti ukopani: Jusić (Zaim) Senad, Baraković (Ramiz) Muriz, Musić (Edhem) Hamed, Alić (Šemso) Ramo, Osmanović (Osman) Muhidin, Ćerimović (Rahman) Huso, Nukić (Suljo) Nuko, Gušter (Alija) Ahmet, Kunić (Omer) Asim, Dautović (Mustafa) Ramo.