Danas je službeno počela kampanja pred Opće izbore 2022. koji će biti održani 2. oktobra. Građani će birati članove Predsjedništva BiH, Parlamenta BiH, entitetskih parlamenata kao i zastupnike kantonalnih skupština.
Ko su kandidati?
Prema službenim podacima CIK-a, na biračkom spisku je 3.368.666 birača ko će moći birati između 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.
Na Općim izborima, devetim od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, učestvovat će rekordan broj političkih subjekata, čak 145. U postupku ovjere kandidatskih listi i kandidata, Centralna izborna komisija BiH je ovjerila ukupno 822 kandidatske liste.
Za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda kandidati su Denis Bećirović, Bakir Izetbegović i Mirsad Hadžikadić. Za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić i Borjana Krišto.
Građani iz entiteta RS za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda moći će birati između Željke Cvijanović, Borislava Bijelića, Mirka Šarovića, Nenada Nešića i Vojina Mijatovića.
Iako je danas zvanično počela predizborna kampanja, ona u suštini traje već mjesecima, a mnogi će reći da nikad nije ni prestala.
Tako stranke već mjesecima provode konvencije, tribine, unutarstranačka savjetovanja i druge skupove koji samo formalno nemaju naslova predizbornog skupa, a sve ono što se na njima vidi i čuje nije ništa drugo nego promocija stranke, kandidata, ideja.
I ti skupovi pokazuju da u BiH predizborna kampanja ne izgleda onako kako u civiliziranim državama koje imaju visoko razvijenu demokratiju.
U BiH se ona svodi na to da vlast, u panici da izgubi poluge moći, pljuje političke oponente, jer drugog rezultata nema, dok se opozicija često uplete u koloplet nacionalističkih ispada i populističke galame, bez da nudi konkretna rješenja.
Ipak, dosadašnji tok 'kampanje' otkriva da je trenutna vlast, odnosno da su vladajuće stranke, u većem strahu od gubitka vlasti, ali i da su njihovi oponenti namirisali 'političku krv'.
U prilog tome idu i nikad žešće 'svađe', nacionalističke i uvredljive objave i izjave kojima vlast pokušava homogenizirati glasačko tijelo, ali i sve žešći obračuni sa opozicijom.
Dakle, u narednih mjesec sigurno ćemo gledati još žešće obračune i svađe, nacionalističke ispade, uvrede i populizam neviđenih razmjera.
Kada nastupa izborna šutnja?
I to će trajati do 1. oktobra, u 7.00 sati, kada nastupa izborna šutnja.
Taj dan ćete kao glasač moći odmoriti od bombardovanja političkih stranaka, razmisliti o tome kome vjerujete i za koga mislite da može i provesti ono što je obećavao proteklih mjesec, i mirne glave u nedjelju glasati.
