Politika

15. godišnjica Oružanih snaga BiH: Ostvareni zapaženi rezultati

Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) su tokom petnaest godina postojanja prepoznate kao jedan od najkohezivnijih aktera bh. društva, koje doprinose ukupnom napretku države BiH na njenom euroatlanstkom putu.

Istaknuto je to danas na press-konferenciji, održanoj u sklopu obilježavanja Dana i 15. godišnjice OSBiH, na kojoj su o misiji, postignućima i prioritetnim zadacima OS govorili najviši dužnosnici Ministarstva odbrane i OSBiH.

Poželjan i cijenjen partner

Kako je rečeno, OSBiH su poželjan i cijenjen partner, te aktivan akter u misijama mira diljem svijeta, i kao faktor mira i stabilnosti koji umnogome doprinosi pozitivnom imidžu države Bosne i Hercegovine.

Načelnik Zajedničkog štaba OSBiH generalpukovnik Senad Mašović ocijenio je kako su i pored specifičnih uvjeta funkcioniranja u period pandemije Covid-19, u 2020. godini postignuti zapaženi rezultati, posebno u segmentu obuke, a u skladu sa Zakonom o odbrani BiH definiranim misijama i zadacima.

„Kvalitetna individualna, institucionalna i kolektivna obuka pripadnika OS je ključna pretpostavka za jačanje svih kapaciteta i sposobnosti, ali i jačanje borbene spremnosti OSBiH“,kazao je general Mašović, podsjećajući da je godina na izmaku protekla u znaku kompleksnih i zahtjevnih vježbi, bojevih gađanja i drugih oblika obuke i edukacije.

U vezi s tim, potcrtava značaj napretka ostvarenog u skladu sa NATO konceptom Operativnih sposobnosti, a u sklopu aktivnosti ocjenjivanja Bataljonske grupe lake pješadije OSBiH (NEL-1, ocjenjivanje u skladu s NATO procedurama), čime je još jednom demonstriran najviši nivo interoperabilnosti i sposobnost za sudjelovanje u NATO vođenim operacijama.

Radi se o sposobnostima koje su, prema riječima generala Mašovića, potvrđene i tokom nedavno izvedene zajedničke vježbe (Bilateralne vježbe) oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine.

Na značaj obuke i daljnjeg osposobljavanja pripadnika OSBiH u funkciji evroatlantskog integracijskog procesa i ostvarivanja višeg stepena interoperabilnosti sa oružanim snagama zemalja-članica NATO-saveza ukazao je i ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

Kada se radi o saradnji s NATO-savezom, Podžić u prvi plan ističe realizaciju zadataka iz ‘Programa reformi’, od čega su 72 zadataka u nadležnosti odbrambenog sektora, uz još 16 zajedničkih zadataka s drugim institucijama BiH.

On potcrtava kako je više od 70 posto obaveza iz Programa reformi realizirano, te da se radi o zadacima koji su kompatibilni s prioritetima sadržanim u dokumentu Pregled odbrane, odnosno Planom modernizacije OSBiH za period 2017.-2027. godina, a u čiju bi implementaciju trebalo uložiti oko 500 miliona KM.

U tom kontekstu, Podžić i Mašović ističu nedostatnost budžetskog okvira za odbranu, te uz razumijevanje trenutne situacije, uzrokovane pandemijom, izražavaju očekivanje da će nadležne institucije u narednom periodu učiniti više na planu finansiranja odbrambenog sektora, a prioritetno na planu provedbe Programa reformi i modernizacije OSBiH.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s eventualnim izlaskom OSBiH na granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, a u kontekstu s migracijskom krizom, ministar Podžić je kazao kako zakon to omogućava, ali da, za sada, nema zahtjeva u tom pogledu, te da odluku o tome donosi Predsjedništvo BiH u svojstvu Vrhovne komande OSBiH.

Na press-konferenciji, kojoj su prisustvovali i zamjenici ministra odbrane BiH Mijo Krešić i Mirko Okolić i zamjenici načelnika ZŠ OSBiH - generalbojnik Ivica Jerkić i generalmajor Gojko Knežević, predstavljeni su impresivni rezultati angažmana pripadnika OSBiH u različitim oblastima od sudjelovanja u mirovnim misijama i pomoći civilnim strukturama do rješavanja viškova naoružanja i procesa deminiranja.

Angažmani vezano za pandemiju

Ocijenjeno je kako je na tom planu i pored specifičnih okolnosti zadržan kontinuitet te da su pripadnici OSBiH i u ovoj godini pokazali solidarnost i umješnost u više operacija podrške civilnim strukturama, uključujući angažman u vezi s pandemijom, požarima i poplavama, te druge konkretne načine.

Između ostalog, u 2020. godini pripadnici OSBiH su deminirali oko dva miliona metara kvadratnih sumnjivih površina i uklonili oko 1.800 komada raznih vrsta neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS), a od 2006. godine deminirali su oko 35 miliona i 700 hiljada metara kvadratnih, te pronašli oko 13.000 komada NUS-a i sve to bez ijednog deminerskog incidenta.

Istovremeno, u 2020. godini nastavljene su aktivnosti na rješavanju viškova naoružanja, te je uništeno više od 549 tona nestabilne municije i obilježeno oko 59.000 komada malog i lakog naoružanja, čime je najneposrednije smanjen rizik od proliferacije tog naoružanja.