Uposlenik Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Emir Mešić čekao je mjesecima reakciju Tužilaštva Bosne i Hercegovine na prijavu korupcije koju im je poslao prije nego što se prošle godine javno odlučio govoriti o nepravilnostima za medijsko istraživanje.
Od objave teksta Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o desetinama miliona maraka za parking kamiona na carinskim terminalima koje odlaze privatnim kompanijama, prošlo je više od godinu dana ali Državno tužilaštvo još uvijek ne saopštava rezultate svoje istrage.
“Tri godine – 15 dokumenata treba pogledati, prelistati i vidjeti da li postoji krivično djelo”, kaže Mešić, dodajući kako je u prethodnom periodu govorio kako može dopuniti prijavu ukoliko je to potrebno.
BIRN BiH je ranije pisao da ga Državno tužilaštvo nije saslušalo godinu dana od njegove prijave. Iz Tužilaštva nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o istrazi.
Odgovor Državnog tužilaštva o statusu krivične prijave o nezakonitostima u UIO-u nije dostavljen ni Mešiću, navodi Uglješa Vuković iz Transparency Internationala u BiH, organizacije koja pruža podršku ovom zviždaču, dodajući da je ovoj organizaciji u augustu odgovoreno samo kako je na osnovu krivične prijave formiran spis predmeta.
“To znači da je u fazi provjere navoda iz krivične prijave i da je to sve što mogu reći”, govori Vuković, dodajući kako to Mešiću kao zviždaču nikako ne odgovara.
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv (APIK) dodijelila je Mešiću status zaštićenog prijavitelja korupcije na osnovu provjere validnosti njegove prijave.
Ali zbog dugotrajnosti istrage Tužilaštva BiH, Mešić trpi pritiske na poslu i kaže kako se mora izjašnjavati za sve što je pogledao i uradio.
“Naravno, sve je to van zakonskih normi što oni rade, međutim, jednostavno je trenutno tako kako jeste”, kaže Mešić, protiv koga su u prethodnom periodu pokrenuta dva disciplinska postupka.
Advokatica Biljana Radulović koja zastupa Mešića navodi kako neprocesuiranje njegove prijave utječe na sve učesnike u procesu.
“Koliko je predmeta prošlo, zar predmeti korupcije ne bi trebali biti prioritet u društvu koje ide naprijed i zar je potrebno toliko vremena čekati da tužilaštvo reaguje na takav predmet do kojeg je teško doći jer se niko ne usuđuje da prijavi korupciju i kad prijavi dobija negativan odgovor u vidu ćutanja”, navodi Radulović, dodajući kako se ovako šalje negativna poruka svim zviždačima.
Zviždači ključni u borbi protiv korupcije
Iz OSCE-a za BIRN BiH, organizacije koja prati kvalitet rada pravosuđa, kažu kako su pravovremeno i djelotvorno procesuiranje predmeta korupcije i zaštita lica koja prijavljuju korupciju ključni za poštovanje vladavine prava.
“Nažalost, prema zapažanjima Misije proisteklim iz praćenja predmeta korupcije i organizovanog kriminala visokog i srednjeg nivoa, oni koji imaju veze i moć u BiH su često de facto nekažnjivi za ta krivična djela”, naveli su iz OSCE-a, dodajući kako lica koja prijavljuju korupciju igraju ulogu od suštinske važnosti u borbi protiv takve nekažnjivosti.
Emir Mešić je kao uposlenik UIO-a prije skoro tri godine prijavio sumnju u korupciju i dobio zvanični status prijavitelja korupcije. Protiv njega su u ovom periodu pokrenuta dva disciplinska postupka.
Jednom odlukom Disciplinske komisije u predmetu koji se protiv Mešića vodio zbog istupanja u javnosti, izrečena mu je mjera degradiranja na niže radno mjesto. Drugom odlukom, koju je Drugostepena disciplinska komisija UIO-a poništila, Mešić je kažnjen prestankom radnog odnosa zbog teže povrede službene dužnosti.
On prilikom vođenja ova dva postupka nije dobio zaštitu Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije. Ovoj Agenciji je u augustu Ombudsmen za ljudska prava BiH naložio da ponovo razmotri svoje zaključke kojima Mešić ne trpi štetne posljedice zbog svojih javnih prijavljivanja korupcije u UIO-u.
Informacijom APIK-a u kojoj se navodi kako je izvršena analiza u predmetu Emir Mešić te održan sastanak s Upravnim inspektoratom Ministarstva pravde BiH, a potom i Tematski kolegij Agencije na kojem su razmotreni svi aspekti i krajnji ishodi preispitivanja nadležnog postupanja Agencije, zaključeno je da je ova institucija postupila po preporuci, čime je predmet zatvoren.
“U samom očitovanju APIK-a, (…) APIK je bio još gori nego u ranijim očitovanjima i dali su do znanja da ne žele da poduzimaju zaštitne radnje prema Emiru i to će Emir koristiti na sudu, nije mu ništa drugo preostalo”, navodi Uglješa Vuković.
Hasim Šabotić, direktor APIK-a, za BIRN BiH kaže kako Mešića “niko ne može progoniti” za ono što je prijavio, ali da zbog prekršaja koji se ne mogu dovesti u vezu s onim što je prijavio mogu.
“Zato ga mi ne možemo zaštititi, jer zakon to ne definiše”, navodi Šabotić, koji smatra da Tužilaštvo po prijavi treba reagovati na način da izda naredbe za provjeru i prikupljanje dokumentacije u vezi sa prijavom zviždača.
Vuković iz Transparencyja smatra kako stavovi APIK-a kojima ne staju u njegovu zaštitu Mešiću ne odgovaraju, zbog čega je u konačnici ostavljen da sam vodi sudske postupke.
Iz Odjela za komunikacije Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH smatraju kako je zaštita zviždača ključna za zaštitu javnog interesa, odgovornosti i integriteta.
“Upravo iz tih razloga su usvajanje i učinkovita provedba zakona o zaštiti zviždača navedeni i među ključnim prioritetima Mišljenja Evropske komisije. To znači da BiH mora osigurati adekvatnu zaštitu zviždača od bilo kojeg oblika zastrašivanja ili odmazde kako bi ostvarila napredak na svom putu ka EU”, navode iz Delegacije EU.
Mešić i njegova zastupnica smatraju kako njemu tokom ovog postupka Agencija nije pružila dovoljnu zaštitu, niti je zaozbiljno razmotrila preporuku Ombudsmena, zbog čega će pokrenuti postupak protiv Agencije.
U međuvremenu će pred Sudom BiH, kako je Mešić naveo za BIRN BiH, u decembru započeti parnični postupak protiv direktora Uprave na osnovu njegove prijave.
