Jedna od najvažnijih obaveza u području energetike za svaku zemlju koja želi postati članica Evropske unije je da mora uskladištiti rezerve "crnog zlata" za barem tri mjeseca redovne potrošnje.
Naime, jedna od najvažnijih evropskih obaveza u području energetike za svaku zemlju koja želi postati članica EU je da mora uskladištiti zalihe nafte i derivata za barem tri mjeseca redovne potrošnje.
Na to je BiH ponovno upozorena u izvještaju evropske Energetske zajednice objavljenom u ponedjeljak, u kojem je još jednom ukazano na to da BiH nema obvezne rezerve, pišu "Nezavisne novine".
Potrebne količine
I druge zemlje u regiji imaju problema za zalihama nafte i derivata, ali na razne načine čuvaju određene količine koje se mogu koristiti. U Crnoj Gori, na primjer, postoje zalihe, ali u zakonu još nije utvrđena obaveza da se one skladište, dok je u Albaniji, prema zakonu, to obaveza naftnoprerađivačke industrije.
Na Kosovu postoji obaveza kompanija koji se bave naftnim derivatima da čuvaju pet posto zaliha, ali ne na način kako je to propisano evropskim pravilima.
Srbija, kako je istaknuto u izvještaju Energetske zajednice, ima zakone, ali zalihe su trenutačno dovoljne za samo 21 dan redovne potrošnje, ali s tendencijom daljnjeg rasta.
Prema izvještaju o rezervama energenata za 2019. godinu, koje Srbija dostavlja Energetskoj zajednici, ta zemlja godišnje troši oko 3,4 miliona tona naftnih derivata. Od toga, 2,8 miliona ide u energetske svrhe, oko 80 posto za promet, oko 11 posto za industriju i građevinarstvo, 4,7 posto za poljoprivredu, dok kućanstva troše oko 1,6 posto.
Više od 70 posto potrebne količine sirove nafte Srbija osigurava iz uvoza, dok manji dio dolazi iz domaće proizvodnje.
U Akcijskom planu formiranja i održavanja obaveznih rezervi, kojeg je objavilo Ministarstvo rudarstva i energetike, navodi se da će do kraja ove godine biti osigurane rezerve za 26 dana potrošnje, objašnjava Radio Slobodna Europa.
Time Srbija nije ispunila jedan od uvjeta za otvaranje poglavlja 15 o energetici u pristupnim pregovorima s EU, koji obavezuje na rezerve sirove nafte i derivata za 90 dana.
Evropska unija je 2007. godine usvojila Akcijski plan i način skladištenja nafte i proizvoda od nafte, kako bi se evropskim potrošačima omogućile bolje cijene tih energenata i spriječilo izbijanje lančanog poskupljenja svih roba i usluga koji ovise o povoljnim cijenama nafte i naftnih derivata.
Budući da je u EU već neko vrijeme traje energetska kriza, izvjesno je da će te zalihe koje postoje na području Unije pomoći da se situacija stabilizira.
Prema izvještajima evropske statističke službe Eurostat, pet zemalja EU nema te zalihe na svom području, ali kako piše na web stranici Međunarodne agencije za energetiku, sve te zemlje imaju dogovore sa susjednim zemljama da za njih skladište potrebne zalihe, što je, inače, dopušteno direktivom EU.
Pitanje nacionalne sigurnosti
-Neke zemlje svoje zalihe nafte i naftnih derivata drže u drugim zemljama zbog logističkih razloga, kao što su luke u susjednim zemljama gdje je moguće zalihe brzo iskrcati i isporučiti kroz naftovode.
To omogućava učinkovito skladištenje, posebno za one zemlje koje nemaju dovoljno domaćih kapaciteta, ili ako je veliki centar smješten u blizini granice - ističe se na internetskoj stranici Međunarodne agencije za energetiku.
I u posljednjem izvještaju Evropske komisije o BiH kao problem je navedeno što ta zemlja nema zalihe nafte i derivata.
-Snažno želimo ohrabriti BiH da donese potrebne zakone, uspostavi tijelo na državnoj razini za obavezne rezerve nafte i omogući harmonizaciju zakona na entitetskim razinama, što je u skladu s evropskom pravnom stečevinom - navodi se u izvještaju Evropske komisije o BiH.
U navedenoj direktivi EU, obavezno držanje zaliha nafte razmatra se kao pitanje nacionalne sigurnosti.
-Pitanje dostupnosti nafte i očuvanja energetske opskrbe ključno je pitanje pravne sigurnosti u Energetskoj zajednici, a postojanje središnjeg skladištenja dovodi EU bliže ostvarenju ciljeva u ovom području - ističe se u izvještaju.
