Čini se da samo manji dio svjetske populacije – tek dva ili tri posto – u krvi ima antitijela koja pokazuju da su bili inficirani Covidom-19, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te tako srušila nade da će 'imunitet krda' ubrzati popuštanje mjera zaštite, piše Guardian.
„Relaksiranje mjera ne znači i kraj epidemije u bilo kojoj zemlji“, kazao je u ponedjeljak direktor WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, na konferenciji za medije. Tzv. 'zatvaranja' mogu pomoći u olakšavanju epidemije u pojedinoj zemlji.
No, serološka testiranja koja su trebala pokazati koji je omjer populacije bio inficiran te razvio antitijela – što bi trebalo značiti i da su razvili određeni imunitet – sugerira da je taj broj zapravo jako mali.
„Rani podaci govore o tek malom postotku populacije koji je bio inficiran. Ne više od dva ili tri posto“, kazao je Tedros.
Doktorica Maria Van Kerkhove, američka stručnjakinja za infektivne bolesti i tehnička voditeljica WHO-a, kaže kako su mislili da će brojevi inficiranih ljudi biti veći, no naglasila je i da je još prerano za definitivne zaključke.
„Vidimo da antitijela ima manji postotak ljudi nego smo očekivali. Manje ljudi je imalo infekciju“, kazala je Van Kerkhove.
U petak je Univerzitet Stanford objavilo rezultate jedne još nerecenzirane studije provedene u Santa Clari, koja je pokazala da je koronavirusom bilo zaraženo 50 do 85 puta više ljudi nego pokazuju službene brojke.
Okrug Santa Clara je potvrdio 1.094 slučaja zaraze koronavirusa u vrijeme kad je studija provedena, no testiranje na antitijela pokazalo je da je između 48.000 i 81.000 ljudi bila u kontaktu s virusom ranije u aprilu, no većina nije pokazivala nikakve simptome.
No čak i tako visoke brojke znače da je tek tri posto ukupne populacije okruga bilo inficirano i razvilo antitijela na virus. Studija provedena u Nizozemskoj na 7.000 dobrovoljnih darivatelja krvi također je pokazala da je antitijela razvilo tek oko tri posto ljudi.
Van Kerkhove kaže da treba pažljivo promotriti kako su provedene ove studije.
„Brojne studije upućuju na to da je tek manji postotak ljudi bio u kontaktu s virusom i razvio antitijela“, kazala je Van Kerkhove i dodala da taj postotak u nekim zemljama poput Njemačke i Francuske raste do 14 posto.
„Zato je jako važno vidjeti kako su istraživanja provedena.“
U to bi svakako trebalo uključiti i saznanja o tome kako su odabrani ljudi koji će se testirati. Radi li se o slučajno odabranim ljudima ili onima koji su donirali krv i inače bili posve zdravi? Također, valja vidjeti i kako su testovi provedeni.
„Sarađujemo s brojnim zemljama koje provode serološke testove“, dodala je Van Kerkhove. Studije koje podupire WHO koristile su vrlo robusne metode i njihova točnost će biti dodatno provjerena.
Ostaje nada da će ljudi koji su preboljeli Covid-19 moći nastaviti s normalnim životima. No Van Kerkhove je prošle sedmice rekla kako ni prisustvo antitijela u nečijoj krvi ne mora značiti da je ta osoba imuna na virus.
„Mnoge zemlje koje predlažu korištenje brzih seroloških testova rade to kako bi mogle odrediti kakav je imunitet stanovništva. No za sada, nema dokaza da serološki testovi dokazuju i da je netko razvio imunitet te da je siguran od nove infekcije.“
