Ustavni sud Bosne i Hercegovine zakazao je za 2. i 3. decembar plenarnu sjednicu na kojoj bi trebalo biti razmatrano pet predmeta za ocjenu ustavnosti i isti toliki broj apelacija pravnih i fizičkih osoba.
Kako je dnevnim redom predviđeno, na plenarnoj sjednici bi, između ostalog, trebao biti razmatran predmet za ocjenu ustavnosti (U 16-20), odnosno Zahtjev 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) za rješavanje spora između države Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska, nastalog u vezi s dodjelom koncesija.
Poništiti odluku
Radi se o zahtjevu bh. parlamentarca da se poništi odluka Vlade RS o davanju koncesije za gradnju hidroelektrana na Drini, budući da je, kako se u zahtjevu navodi, odluke u vezi s državnom imovinom moguće donositi isključivo na nivou BiH.
Taj je zahtjev/predmet razmatran na 122. plenarnoj sjednici, sredinom jula, kada je Ustavni sud donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu, te naložio Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca, riješi sporna pitanja, nastala u vezi s dodjelom koncesija.
Prema toj odluci, Zajednička komisija je u vezi sa spomenutim sporom trebala zauzeti stav do 28.oktobra, u suprotnom, sve se vraća Ustavnom sudu BiH.
Pitanja sadržana u spomenutom zahtjevu, aktuelizirana su nakon što je Vlada RS donijela odluku da putem pregovaračkog postupka dodijeli Srbiji koncesije za izgradnju i korišćenje hidroelektrana (HE) „Buk Bijela“, „Foča“ i „Paunci“ na rijeci Drini.
Vlasti RS su se pritom pozvali na Zakon o unutrašnjoj plovidbi RS-a, čijim su odredbama sve rijeke u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uključujući Drinu, tretiraju kao “unutrašnje vode RS", a što je Ustavni sud BiH odlukom iz februara 2020. godine proglasio neustavnim.
Na dnevnom redu plenarnog zasjedanja Ustavnog suda BiH je i predmet (U 15-20), odnosno zahtjev Borjane Krišto, predsjedavajuće Predstavničkog doma PSBiH u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti člana 9 stav (1), člana 10 stav (4) i člana 11 stav (1) tačka b) Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.
Na istoj sjednici bi trebao biti razmatran i predmet (U 9-21), zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti člana 12 st. (2) i (4) Pravila službe Oružanih snaga BiH broj 06-02-3-4958/12.
Može li vršiti funkciju
Ustavni sud BiH bi, također, trebao razmatrati (U 11-21) zahtjev Aljoše Čampare, federalnog ministara unutrašnjih poslova, upućen Sudu da u skladu sa članom 8.8 Izbornog zakona BiH pokrene proceduru utvrđivanja privremene (ne)sposobnosti Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, za vršenje funkcije koju obavlja.
Predmet (U 10-21), odnosno zahtjev Kantonalnog suda u Zenici za ocjenu kompatibilnosti člana 55. Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona s Ustavom BiH i članom 18 Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH, također, je na dnevnom redu plenarne sjednice, kao i još pet apelacija pravnih i fizičkih osoba.
Kako je na službenoj stranici Ustavnog suda BiH objavljeno, plenarno zasjedanje će početi svečanom izjavom novoimenovanog međunarodnog sudije Ledija Biankua, koji je na toj funkciji naslijedio Tudora Pantirua.
Ledi Bianku je, uz ostalo, bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava i vanredni profesor na Univerzitetu u Strazburu u Francuskoj, a bio je i član Venecijanske komisije Vijeća Evrope za demokratizaciju.
Inače, Ustavni sud BiH sastoji se od devet članova, četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH, a dva člana Narodna skupština RS. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.
