Republika Srpska je 9. januara ove godine održala svečanost povodom obilježavanja 30 godina od osnivanja. Osim političkog vrha ovog bosanskohercegovačkog entiteta, prisustvovali su i ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini i predstavnik kineske ambasade, prenosi "anadolu Agency" analizu profesora Hamze Karčića.
U Banju Luku su se uputila i dva francuska poslanika u Evropskom parlamentu. Među VIP gostima bio je i osuđeni ratni zločinac. Šta je okupilo ovaj raznoliki skup: obilježavanje datuma koji je proglašen neustavnim.
Plan za genocid
U januaru prije trideset godina lideri bosanskih Srba pokrenuli su proces secesije. Ubrzo nakon što je Bosna i Hercegovina održala referendum o nezavisnosti 1. marta, rukovodstvo ekstremista bosanskih Srba operacionalizovalo je plan za genocid.
Uslijedio je troipogodišnji napad na Bosnu i Hercegovinu. Najbrutalnija faza genocida nad muslimanskim bošnjačkim stanovništvom širom zemlje tokom tri i po godine počinjena je u Srebrenici u julu 1995. godine.
Nakon završetka rata, ključnim osnivačima ovog entiteta suđeno je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji su osnovale Ujedinjene nacije (UN).
Mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini i šire nadali su se u neposredno poslijeratnim godinama da će međunarodno utvrđena pravosudna istina biti prihvaćena kao činjenica i da će izrečene zatvorske kazne biti odvraćanje od budućih ratnih zločina. Ustvari, dogodilo se potpuno suprotno.
Ne samo da je došlo do široko rasprostranjenog negiranja genocida u BiH, već je došlo do trenda veličanja genocida i ratnih zločinaca. Bosansko-australski naučnik Hariz Halilovich skovao je izraz "trijumfalizam" da ovo označi kao posljednju fazu genocida u BiH.
Blokada funkcionisanja države
Ono čemu svjedočimo od ljeta 2021. godine i još uvijek je nastavak "trijumfalizma" uz otcjepljenje koje je u toku. Od kraja jula prošle godine, lideri bosanskih Srba efektivno blokiraju funkcionisanje zemlje kao odmazdu za odluku bivšeg visokog predstavnika o zabrani poricanja genocida.
Narodna skupština Republike Srpske je u decembru otvorila put ovom entitetu za usvajanje zakona o uspostavljanju paralelnih institucija u oblasti odbrane, bezbjednosti, oporezivanja i pravosuđa.
Ovogodišnja ceremonija 9. januara održanaje dok seodvija proces koji vodi ka secesiji. Obilježavanje ovog kontroverznog datuma otvara tri problema: (i) Ustavni sud BiH je presudio da je 9. januar neustavan, (ii) 9. januar je duboko uvredljiv za Bošnjake i Hrvate koji su stradali kao rezultat secesije i rata i (iii) ovogodišnje obilježavanje je udarac, ne samo za Bošnjake već i na Sjedinjene Američke Države.
Bidenova administracija je početkom januara uvela nove sankcije Miloradu Dodiku, ali ove i prethodne sankcije nisu imale uticaja na promjenu njegovog ponašanja. Naprotiv, izgleda da ga ohrabruju. Njegov prkosan stav 9. januara to je i potvrdio.
Obilježavanjem 9. januara Dodik i njegov režim pokazuju da ne poštuju institucije Bosne i Hercegovine. Insistirajući na obilježavanju ovih neustavnih godišnjica, on pokušava pokazati da su institucije na državnom nivou u BiH nefunkcionalne i da se njihov domet ne proteže na cijelu državu.
Politička opozicija
Pozivanje stranih političara i diplomata ima za cilj pokazati da postoji međunarodna podrška njegovoj politici. Njegova politička opozicija se možda ne slaže s njegovom taktikom, ali je na istoj strani po ovom i mnogim drugim pitanjima.
Kuda ide Bosna i Hercegovina ostaje da se vidi. Većina analitičara se slaže da je ovo najgora politička kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, a sve veći broj predviđa secesiju. Dokaze ne moraju tražiti dalje od trenutnog premijera entiteta.
Upitan na RTRS-u kako vidi budućnost RS-a za trideset godina, njegov odgovor je bio jasan: "Samostalna i nezavisna."