Svijet

Mađarska opozicija se opasno približila Orbanu, ali rat u Ukrajini je promijenio sve. Može li se desiti iznenađenje u nedjelju

Ruski rat u Ukrajini preokrenuo je mađarsku predizbornu kampanju za premijera naklonjenog Moskvi Viktora Orbana - samo ne na način na koji bi se moglo misliti.

Orbanov blizak odnos s predsjednikom Vladimirom Putinom ponovno je pod lupom otkako je revanšistički ruski čelnik odlučio napasti Ukrajinu, koja je u susjedstvu Mađarske. A ukrajinski predsjednik Volodimir zelenskij prozvao je Orbana jer nije ponudio snažniju podršku napadnutoj zemlji, piše Politico.

U mnogim evropskim zemljama ovakav premijerov stav mogao bi značiti kraj političke karijere. Ali, ne i u Mađarskoj. Uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora, Orban je izbjegao da kampanja postane referendum o njegovim odnosima s Moskvom. Umjesto toga, njegova se poruka svodi na jednu jednostavnu ideju: on će držati Mađarsku izvan rata, a njegovi protivnici neće.

Nema veze što se mađarska opozicija ne zalaže za to da Mađarska pošalje trupe u Ukrajinu, Orban je upotrijebio državne resurse i prorežimske medije da sugerira suprotno.

Njegov je tim prisluškivao vladinu bazu podataka e-pošte o koronavirusu kako bi izbacio tačke za razgovor i oblijepio zemlju plakatima koje finansiraju porezni obveznici i na kojima piše: "Očuvajmo mir i sigurnost Mađarske!" pored Orbanove slike. Provladini mediji i Orbanov vlastiti ministar vanjskih poslova čak optužuju vladu u Kijevu da podržava mađarski opozicioni savez.

Ankete pokazuju da taktika funkcionira: Orban je u vodstvu u smislu podrške javnosti.

"Nisam odgovoran pred Bogom za narod Ukrajine, nego za narod Mađarske", rekao je premijer u radijskom intervjuu prošlog vikenda. “Mađarska politika,” izjavio je Orban, “nije ni prijateljska prema Ukrajini ni prema Rusiji: ona je prijateljska Mađarima.”

Pobjeda Orbana odjeknula bi širom EU.

Dok je evropski blok reagirao oštroumno i solidarno u prvim sedmicama rata, uvodeći sankcije i odobravajući sredstva za slanje oružja Ukrajini, pukotine se počinju pokazivati ​​i Orban se odlučno protivio strožijim sankcijama na rusku energiju. Još jedan Orbanov mandat također bi prisilio EU da se konačno suoči s teškim pitanjem: treba li smanjiti sredstva Budimpešti zbog demokratskog nazadovanja.

Orbanovi protivnici odgovorili su udvostručavanjem napora da se istaknu premijerov odnos s Putinom.

"Rat u Ukrajini i ruska agresija promijenili su mnogo stvari", rekla je Klara Dobrev, članica lijevo-liberalne demokratske koalicije koja se kandidira kao kandidat broj 2 na listi ujedinjene opozicije.

Dobrev, zastupnica u Evropskom parlamentu, rekla je za Politico da je rat “pojačao osjećaj nesigurnosti” među Mađarima.

Sada su se, rekla je, nedjeljni izbori sveli na izbor između "Orbana ili Evrope - to je glas".

Drugačija kampanja

Mađari će u nedjelju birati između Orbanove desničarske populističke stranke Fidesz — koja je na vlasti posljednjih 12 godina — i raznolikog saveza šest opozicionih stranaka i njenog kandidata za premijera, pokrajinskog konzervativnog gradonačelnika Patera Marki-Zaya.

Dok se kampanja u početku fokusirala na pitanja poput korupcije, ekonomije i referenduma protiv LGBTQ+ koji je vlada također zakazala za ovaj vikend, sukob u susjedstvu promijenio je razgovor.

“Rat je bacio sjenu na cijelu mađarsku kampanju”, rekao je Orban u svom radijskom intervjuu.

“Pitanje mira i sigurnosti sada je također dio onoga što je u pitanju na izborima. I naša poruka je jasna: samo Fidesz može stvoriti mir u Mađarskoj, samo mi možemo garantirati sigurnost mađarskog naroda”, rekao je premijer.

Unatoč ovoj retorici, Orban je do sada išao zajedno sa zapadnim saveznicima jer su pojačali svoju vojnu prisutnost u regiji i finansirali isporuke oružja Ukrajini. Budimpešta je dopustila NATO-u da razmjesti trupe u zapadnoj Mađarskoj i nije se protivila potezu EU da osigura 500 miliona eura za oružje i drugu pomoć ukrajinskoj vojsci. Mađarska je također podržala više rundi sankcija EU kojima bi se veći dio ruske ekonomije odvojio od bloka.

No kod kuće, Orbanova poruka biračima je da sama Mađarska ne bi trebala dati oružje Ukrajini i da će se Budimpešta suprotstaviti daljnjim koracima koji bi mogli naštetiti ekonomiji zemlje, poput strožijih energetskih sankcija. Vlada također ne dopušta direktan tranzit oružja preko mađarsko-ukrajinske granice.

"Dajemo Ukrajincima sve što možemo, možda čak i iznad naših mogućnosti", rekao je premijer.
"Ali nećemo udovoljiti njihovim zahtjevima koji bi uništili našu nacionalnu zajednicu - bilo u biološkom smislu, da naši sinovi ginu u tuđem ratu, bilo da propadne mađarska ekonomija."

Sukob je u glavama birača: Tokom predizbornog događaja ove sedmice u Budaörsu, gradu izvan Budimpešte, jedan je birač pitao o odbrani Mađarske i odnosu s NATO-om – pitanje koje bi bilo vrlo neobično u drugim nedavnim kampanjama, kada su lokalni skupovi bili skloni usredotočiti se na pitanja kao što su zdravstvena zaštita i mirovine.

Polarizirano društvo

Mađari su duboko podijeljeni oko toga kako ocjenjuju Orbanovu vanjsku politiku.

Šezdeset i četiri posto Mađara kaže da je invazija na Ukrajinu bila više "agresija" nego "odbrana" Moskve, prema anketi koju je proveo Institut Publicus između 7. i 11. marta.

Ali taj osjećaj jako opterećuju Orbanovi protivnici. Devedeset i jedan posto opozicionih birača smatra da je Moskva agresor, u poređenju sa samo 44 posto među glasačima Fidesza.

Slično tome, dok je 90 posto opozicionih birača reklo da bi Orban trebao oštrije osuditi Rusiju zbog napada na Ukrajinu, samo 8 posto pristalica vlade reklo je da bi premijer trebao eskalirati svoj ton, prema anketi.

Zasebna studija pokazala je da 43 posto pristaša Fidesza kaže da je Rusija postupila pravedno u Ukrajini.

Stručnjaci tvrde da je podrška birača Fidesza Orbanovoj politici - unatoč posjeti Moskvi u februaru kako bi se pohvalio svojim srdačnim pristupom pored Putina - dijelom posljedica vladine čvrste kontrole nad velikim dijelom informacijskog okruženja.

Sedmicama su državni i provladini mediji promovirali ruske priče o ratu. Robert Laszlo, analitičar Instituta političkog kapitala u Budimpešti, nazvao ga je vladinim "medijskim carstvom".

Orbanove pristalice "su u tako velikom balonu mišljenja", rekao je, da "jednostavno nije važno što je rekao prije šest sedmica ili prije tri dana".

To je balon pojačan Orbanovim korištenjem državnih resursa, poput javno finansiranih plakata ili baze podataka e-pošte koja se koristi za objavu ljudi ovom porukom: Orbánova vlada “neće dopustiti da mađarske porodice plate cijenu rata”.

Riječni rat s Kijevom

Prije rata, Budimpešta i Kijev su održavali neugodan odnos, boreći se oko jezičkih prava govornika mađarskog koji žive u zapadnoj Ukrajini.

Te su napetosti ponovno izbile u prvi plan posljednjih dana nakon što je Zelenskij javno prekorio Orbana, rekavši mađarskom čelniku: “Morate sami odlučiti s kim ste”.

Kao odgovor, mađarski provladini mediji i nalozi na društvenim mrežama pokrenuli su bujicu ličnih napada na ukrajinskog čelnika. Neki mediji koji podržavaju Orbana čak su optužili vladu u Kijevu da pomaže u jačanju mađarske opozicije u kampanji, predstavljajući Zelenskog kao marionetu koja pokušava natjerati Budimpeštu u rat.

U srijedu su napetosti porasle jer je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto javno optužio ukrajinsku vladu da se suštinski miješa u mađarske izbore. Ministar je tvrdio, bez dokaza, da je opozicija obećala Kijevu da će Ukrajini dati oružje i podržati daljnje energetske sankcije ako dođe na vlast.

Dmytro Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova, odbacio je Szijjartoove tvrdnje, izjavivši da se Ukrajina ne miješa u unutrašnja pitanja Mađarske. Kuleba je zatim dodao šiljak: Ako Szijjarto smatra da je nagrada koju je dobio od Rusije važnija od njegovog odnosa s Ukrajinom, trebao bi to jednostavno reći.

Plan opozicije

Marki-Zay, opozicioni kandidat za premijera, priznao je da se u početku činilo da je ruska invazija stvorila učinak okupljanja za Orbana.

"U početku smo primijetili da ljudi žele sigurnost i očekuju da ih Orban može zaštititi", rekao je, "u početku smo primijetili da ljudi žele sigurnost."

Sada, međutim, opozicija tvrdi da Orbán nije u stanju odbraniti Mađarsku.

"Samo NATO može zaštititi Mađarsku, ne Orban", rekao je Marki-Zay za Politico tpkom kampanje u gradu Szolnok u ponedjeljak. “Orban je uvijek želio zaustaviti Bruxelles, EU. Sada svi moramo zaustaviti Putina kako bismo živjeli u miru.”

Mađarski ministar Gergely Gulyas, koji je Orbanov šef kabineta, uzvratio je kritikama.

"Mi smo lojalni član Evropske unije i NATO-a", rekao je Gulyas za Politico u utorak, ističući da je Budimpešta "osudila rusku agresiju" i podržala sankcije.

Razlika u mišljenjima, prema ministru, svodi se na stav mađarske vlade da bi sankcije trebale kazniti "Rusiju, a ne Evropu.”

Gulyasu bi vanjska politika vlade mogla pomoći na predstojećim izborima.

"Mislim da je odluka mađarske vlade popularna", rekao je Gulyas. Mislim da će to biti dobro za vladu, ako će utjecati na izbore.