Predsjednik Republike Zoran Milanović, koji je govorio da će uložiti veto na odluku o pristupanju Finske i Švedske NATO-u dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH, prema kojem bi Hrvati ravnopravno birali svoje predstavnike vlasti, poslao je pismo glavnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu.
Iako je Milanović govorio kako će uložiti veto na pristupanje dvije države NATO-u, a zatim je to precizirao i pojasnio kako će dati uputu stalnom predstavniku Hrvatske pri NATO-u Mariju Nobilu da ne glasa za tu odluku, u pismu toga nema. Dapače, u poprilično pomirljivom tonu Milanović zapravo podržava pristup Švedske i Finske NATO-u, ali istodobno izražava i zabrinutost zbog situacije u BiH, piše Jutarnji list.
Švedska i Finska, piše Milanović u pismu koje smo dobili na uvid, imaju snažno partnerstvo s NATO-om, a zahtjevom za punopravno članstvo, odabrali su novi strateški pravac kako bi osigurali zaštitu nacionalnih sigurnosnih interesa, motivirani ruskom agresijom na Ukrajinu.
Nakon desetljeća tijesne saradnje s ove dvije države, smatra Milanović, bit će lako procijeniti njihov potencijalan doprinos euroatlantskoj sigurnosti.
Navodi i kako je Hrvatska uvijek dijelila zajedničku zabrinutost zbog ranjivosti istočnog krila NATO-a, te aktivno sudjeluje u misijama, poput one u Afganistanu. Zato sada očekuje od saveznika da čuje i našu zabrinutost i kad god je to moguće, da nas podrži u tome.
U nastavku pisma pojašnjava složenu situaciju u BiH, državi čija stabilnost ovisi o jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, kako je to je definirano u Daytonskom/Pariškom sporazumu. Hrvatskoj, koja dijeli preko 1000 kilometara granice s BiH, pojašnjava, u vitalnom je interesu da ima stabilnog susjeda, a da pogoršanje situacije tamo, ugrožava i našu sigurnost.
- Bili smo jako razočarani što međunarodni medijatori nisu bili uspješni oko postizanja dogovora oko izmjena izbornog zakona. Kao rezultat toga, BiH je raspisala izbore prema pravilima koja su diskriminatorna i protustavna i prema njihovom najvišem sudu – piše Milanović.
Prema njegovom mišljenju, većina šefova vlada i država NATO članica nisu ni svjesni ovih problema. Kada takve nepravde, piše, koincidiraju s ostalim rastućim političkim tenzijama, mogu dovesti do velikih problema i imati ozbiljne posljedice, a ako se ne angažiraju više, to može dovesti do ozbiljne sigurnosne krize.
- Dok razmatramo aplikaciju Finske i Švedske, tražim da ozbiljnije uzmete u obzir našu zabrinutost zbog nepostojanja izborne reforme u BiH. Nije prekasno da se preveniraju još jedni izbori koji krše prava Hrvata i da se prevenira daljnja destabilizacija zemlje – upozorava Milanović i moli glavnog sekretara da pismo pošalje svim šefovima država i vlada članica NATO-a.
