Svijet

Evropa se priprema za paklene vrućine: Moramo promijeniti način života, umirat će do 50.000 ljudi godišnje

Evropu sve više pogađaju talasi ekstremne vrućine, uzrokovani klimatskim promjenama. Koja rješenja sa drugih kontineneta bi se mogla primijeniti protiv negativnih efekata?

Zemlje Evrope pripremaju se za talas vrućine koji će zahvatiti njihov kontinent naredne sedmice. Očekuju se rekordne temperature. Klima na ovom kontinetu mijenja se rekordnom brzinom i to izaziva veliku zabrinutost, piše DW.

U Španiji, gdje su temperature skočile iznad 40 stepeni Celziusa, vlasti su upozorile na zdravstveni rizik koji proizilazi iz izlaganja ekstremnoj vrućini i pozvale ljude da se drže hlada i klimatiziranih prostora kao i da piju velike količine vode.

"Talas vrućine će zahvatiti velike dijelove Evrope i jako će se intenzivirati", rekla je glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije Clare Nullis na brifingu za novinare u utorak u Ženevi.

Kako se efekti klimatskih promjena nastave pogoršavati i s obzirom da ekstremne ljetne vrućine sve više postaju norma u Evropi, upozorenja poput ovih neće više predstavljati iznimku. Blaga klima ovog kontinenta brzo se mijenja, a to donosi bezbroj izazova.

Ovi problemi su poznati u onim područjima svijeta koja su najsklonija vrućini. Mnoga rješenja, razvijena u borbi protiv vrućine, mogla bi se koristiti i u Evropi.

Promjena načina na koji živimo i radimo

Mnogi ljudi u Evropi još uvijek nisu svjesni opasnosti koje visoke temperature predstavljaju za zdravlje. Britanska nacionalna zdravstvena služba poziva javnost da promijeni svoje navike, izbjegavajući sunce između 11 i 15 sati i nauči uočiti rane znakove toplotnog udara.

U regijama pogođenim vrućinom širom svijeta koriste se još opsežnije kampanje podizanja svijesti kako bi se ljudi potaknuli da promijene navike u radu, druženju i bavljenju sportom tokom opasno vrućih razdoblja.

Ahmedabad u zapadnoj Indiji, koji je redovno izložen ekstremnim toplotnim udarima, razvio je niz akcionih planova kojima se koordiniraju mjere državnih vlasti i lokalnih zajednica. Upozorenja o toplotnim udarima se dostavljaju putem TV-a, radija i tekstualnih poruka, a na javnim se mjestima daju informacije sa specijalnog hotline-a. Zdravstveni radnici imaju zadatak doprijeti do najosjetljivijih grupa; poslodavci se pozivaju da osiguraju hlad i odmor za radnike, od kojih mnogi rade na otvorenom. Hramovi u Indiji, biblioteke i autobusne stanice prenamijenjeni su u rashladne centre i punktove na kojima se distribuira voda.

Poslodavci u Evropi morat će promijeniti svoje stavove prema radu na otvorenom ili u slabo prozračenim prostorima, čak i ako to ide na štetu produktivnosti. Njemački sindikati već su predložili da bi tokom posebno vrućih dana radnici trebali imati pravo na produženu pauzu za ručak na mjestima zaštićenim od sunca i vrućine.

"Poslodavci moraju zaštititi svoje radnike, a i vlade moraju osigurati da radnici dobiju zaštitu… bilo da se radi o siesti, fleksibilnom radnom vremenu, ranijem početku ili češćim pauzama", kaže za DW Sari Kovats - profesorica na London School of Hygiene and Tropical Medicine

Povećani odlasci u hitnu

Ljeto je tradicionalno razdoblje relativnog zatišja za zdravstvene službe u Evropi, ali s ekstremnim vrućinama, koje se pojavljuju sve češće, zdravstveni sistemi moraju se pripremiti za povećanje broja pacijenata uzrokovanog talasima vrućine.

Studije pokazuju da se u periodima ekstremne vrućine povećava odlazak u hitnu za najmanje 10%. Mnogi ljudi su dehidrirali i dolaze sa simptomima toplotnog udara i mučnine. Osobe starije od 65 godina posebno su u opasnosti.

Prema sadašnjem trendu smrtni slučajevi povezani s ekstremnim vrućinama u EU mogli bi narasti sa oko 2.700 na 30-50.000 2050. godine, navodi se u dokumentu Evropske komisije, objavljenom prošle godine. Od smrtonosnog ljeta 2003., kada su temperature od preko 40C dovele do pretrpanosti francuskih bolnica, osobito starijim ljudima, situacija se promijenila. Gradovi poput Pariza sada imaju opsežne sisteme nadzora i posebne planove djelovanja u vrijeme ekstremne vrućine. Kovats međutim smatra da se svijest o zdravstvenim opasnostima uzrokovanim talasom vrućine još uvijek može poboljšati.

Država Odisha u istočnoj Indiji postigla je uspjeh u smanjenju smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom nakon smrtonosnog toplinskog vala 1998. koji je ubio više od 2.000 ljudi. Tamo se tekstualne poruke i reklamni panoi koriste za izdavanje zdravstvenih upozorenja ranjivim kategorijama stanovništva, kada temperature dosegnu opasnu razinu, dok bolnice privremeno otvaraju odjele i povećavaju broj osoblja.

Budući da ekstremna vrućina može oštetiti električne mreže, potrebno je uvesti rezervne mjere. Znalo se desiti da bolnice u Alabami i Kaliforniji ostanu bez struje tokom udara vrućine, što uzrokuje nagli porast temperatura unutar bolnica. Novije bolnice u SAD-u moraju imati pomoćni agregat za proizvodnju električne energije kako bi se zajamčila kontinuirana klimatizacija.

Klimatizacija kao sastavni dio plana razvoja grada

Glavni grad Vijetnama Hanoi uključio je hlađenje u svoj glavni razvojni plan za 2030., a cilj je povećati gustoću drveća i uspostaviti sedam puta veću pokrivenost vodom po osobi u centru grada. Kao rezultat toga, temperature u gradu bi bile otprilike iste 2030. kao što su bile 2011., unatoč očekivanom porastu stanovništva od 2,5 miliona.

Gradovi također moraju smanjiti temperature u zatvorenim prostorima, posebno u domovima i na radnim mjestima. Klimatizacija je uobičajeno rješenje, ali je skupo i štetno za okoliš.

Mahila Housing Trust, koji operiše u 10 gradova u Indiji, sarađuje sa ženama u područjima s niskim prihodima kako bi im pomogao pronaći pristupačna rješenja za pregrijane domove. Bojenje zidova i krovova reflektirajućom bojom može odbiti do 80% sunčeve energije, a stavljanjem puzavica, zemlje i saksija sa biljkama na krovove kuća može se smanjiti unutrašnja temperatura za 2,5C.

Arhitekt Yatin Pandya iz Ahmedabada podrobnije je pogledao tradicionalna arhitektonska rješenja, kako bi pronašao održive načine za suočavanje s vrućinom. Mnoge zgrade u zapadnjačkom stilu u gradovima poput Bangalorea izgrađene su od čelika i stakla i zahtijevaju stalnu klimatizaciju. Ali, stoljećima prije, indijski domovi koristili su za hladovinu tende i isturene prozore nalik zatvorenom balkonu a dvorišta i prozore s kapcima za strujanje zraka i rashlađivanje.

"Ne radi se o okretanju sata unatrag, ali narodna arhitektura vam daje puno uvida u rješenja prije otkrića električne energije", kaže Pandya za DW. "Bila su to vrlo jednostavna logična načela koja se danas lako mogu prilagoditi današnjim zahtjevima."