Evropska unija je predstavila svoj plan hitnog racionalizacije gasa - dan prije nego što se plaši da bi Rusija mogla drastično da smanji dotok prirodnog gasa za kontinent, piše CNN.
Plan "Uštedi gas za sigurnu zimu" koji je objavljen u srijedu postavlja cilj za 27 zemalja članica da smanje svoju potražnju za gasom za 15 posto između augusta i marta sljedeće godine. To smanjenje se zasniva na prosečnoj potrošnji gasa u zemljama tokom istih meseci u prethodnih pet godina.
Plan je fokusiran na smanjenje potražnje od strane preduzeća i javnih zgrada, a ne privatnih kuća. Među predloženim mjerama, Komisija EU ohrabruje industriju da se prebaci na alternativne izvore energije — uključujući ugalj gdje je to potrebno — i da uvede sisteme aukcija kojima se kompenziraju kompanije za smanjenje potrošnje plina.
Komisija se također nada da će usvojiti novi zakon koji bi joj dao moć da prisili države da smanje svoju potražnju za gasom "kada postoji značajan rizik od ozbiljne nestašice plina ili izuzetno velike potražnje za plinom", navodi se.
Do septembra zemlje bi morale da ažuriraju svoje nacionalne planove smanjenja potrošnje plina kako bi pokazale kako će ispuniti novi cilj.
Mjere dolaze samo dan prije nego što su zvaničnici zabrinuti da bi Gazprom, ruska državna gasna kompanija, mogao odbiti da ponovo pokrene isporuke gasovodom Sjeverni tok 1. Sjeverni tok 1 zatvoren je u posljednjih 10 dana zbog redovnog održavanja.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je u srijedu da je potpuno zatvaranje ruskog gasa "vjerovatan scenario".
"Rusija nas ucjenjuje. Rusija koristi energiju kao oružje", rekla je ona na konferenciji za novinare na kojoj je najavljivala novi plan.
Gasovod je vitalna arterija koja povezuje ogromne ruske rezerve gasa sa kontinentom preko Njemačke. Isporučuje 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje, ili skoro 40 posto ukupnog uvoza gasa u blok iz Rusije.
Prošlog mjeseca, Gazprom je smanjio protok kroz gasovod za 60 posto, okrivljujući odluku Zapada da zadrži vitalne turbine zbog sankcija Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
Tim turbinama je od tada dozvoljeno da putuju u Njemačku iz Kanade, gdje su se popravljale, pod ukidanjem sankcija, saopštila je kanadska vlada prošle sedmice.
Ali Rusija bi ipak mogla odlučiti da slavine ostanu zatvorene. Zemlja je već prestala da isporučuje gas nekoliko evropskih zemalja i energetskih kompanija, jer su one odbile zahteve Rusije da plaćaju gas u rubljama - što bi ih dovelo u suprotnost sa evropskim sankcijama.
U utorak je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao tokom posjete Iranu da će Gazprom "ispuniti sve svoje obaveze" u isporuci plina Evropi, ali je upozorio da bi isporuke mogle pasti za 20 posto sljedeće sedmice ako ne dobije turbinu, navodi izvještaj The Wall Street Journala.
Tekuća neizvjesnost oko europskih zaliha plina povisila je referentne cijene plina za oko 85 posto od invazije krajem februara, prema Interkontinentalnoj berzi.
U srijedu su cijene porasle 5 posto na 165 dolara po megavat-satu kako se rok za ponovno otvaranje gasovoda sve više približavao.
Njemačka bi bila posebno osjetljiva na smanjene isporuke gasa. Najveća ekonomija u regionu dugo se oslanjala na ruski gas za napajanje svojih domova i teške industrije.
U junu je zemlja aktivirala drugi od svog trostepenog programa hitnog racionalizacije gasa nekoliko dana nakon što je Rusija smanjila protok kroz gasovod Sjeverni tok 1. Iako je uspjela smanjiti ruski udio u svom uvozu sa 55 posto na 35 posto od početka rata, dramatično smanjenje moglo bi ozbiljno ograničiti njenu sposobnost da napuni svoje rezerve gasa prije zime, kao i odvesti zemlju u recesiju.
Njemački distributer plina Uniper u ponedjeljak je povukao kredit od 2 milijarde eura (2,05 milijardi dolara) kod banke KfW zbog utjecaja prekida isporuke ruskog plina.
Robert Habek, njemački ministar ekonomije, rekao je ranije ovog mjeseca da se zemlja mora "pripremiti za najgore" u četvrtak, kada bi gasovod trebalo da bude ponovo uključen.
Nivoi skladištenja gasa širom Evropske unije trenutno su blizu 65%, prema Gas Infrastructure Europe.
To je mnogo više nego u isto vrijeme prošle godine, ali je i dalje daleko od cilja od 80 posto koji je blok postavio za svoje zemlje članice da postignu do novembra, rekao je Henning Gloystein, direktor za energiju, klimu i resurse u Eurasia Group, za CNN Business.
"Ako Sjeverni tok 1 ostane isključen ili se samo djelimično vrati nakon održavanja, Njemačkoj i cijeloj EU će biti teško postići taj cilj, a otuda i mogućnost daljnjih političkih mjera za smanjenje potrošnje gasa", rekao je Gloystein.
'Opasna' situacija
Blok se utrkuje da osigura alternativne zalihe plina kako bi izbjegao potencijalno katastrofalnu nestašicu ove zime. Ali kriza bi mogla doći prije nego što se očekivalo u zavisnosti od sljedećeg poteza Rusije.
Međunarodni monetarni fond saopćio je u utorak da bi potpuno isključenje ruskog gasa moglo smanjiti BDP u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj - zemljama koje se posebno oslanjaju na moskovski izvoz - za čak 6%.
"Tačka u kojoj će kriza zagristi sve dublje gledamo sve bliže i bliže kako idemo u ljeto, a zatim u jesen, ovo je sve više pitanje 'kada', a ne 'ako' kriza stigne", Vladimir Petrov, viši moćnik analitičar Rystad Energy-a, rekao je u bilješci od ponedjeljka.
Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne energetske agencije, opisao je situaciju u Evropi kao "opasnu" i rekao da se mora pripremiti za "dugu, tešku zimu".
Prema IEA, čak i ako evropske zemlje uspiju da popune svoje skladišta gasa do 90 posto svog kapaciteta, i dalje je vjerovatno da će se suočiti s prekidima u opskrbi početkom sljedeće godine ako Rusija odluči prekinuti isporuke gasa od oktobra.
Agencija je ranije ove sedmice saopštila da Evropa mora pronaći načine da uštedi 12 milijardi kubnih metara gasa – što je oko 3 posto njene godišnje potrošnje – u narednih 12 sedmica kako bi spriječila katastrofu. U njemu je iznesen niz koraka koje bi zemlje mogle poduzeti, uključujući spaljivanje više uglja i nafte.
"Ovo je veliko pitanje, ali ne preuveličava obim onoga što je potrebno", rekao je Birol u izjavi za novinare u ponedjeljak.
„Kategorički nije dovoljno oslanjati se samo na gas iz neruskih izvora – ove zalihe jednostavno nisu dostupne u količinama potrebnim da bi se nadomjestile nedostajuće isporuke iz Rusije“, dodao je.
