“Ako se ništa ne poduzme, Sjedinjene Države neće dočekati svoj 300. rođendan u ovom stoljeću u prepoznatljivom obliku.” Tako stoji u tekstu koji je u srijedu objavljen u rubrici “Mišljenja” The Washington Posta. Autori su David Jolly, bivši republikanski kongresnik s Floride, Christine Todd Whitman, bivša republikanska guvernerica New Jerseya te Andrew Yang, bivši demokratski predsjednički kandidat, prije toga uspješni poduzetnik. Svaki je od njih osnovao neku udrugu koje sada povezuju i stvaraju novu stranku, Forward (naprijed).
Nisu se iskazali kreativnošću tražeći naziv, ali što je tu je. Ako postanu ozbiljnija prijetnja, pitanje je dana kad će ih netko optužiti da uvode socijaldemokraciju u SAD - vorwärts je ime časopisa njemačkog SPD-a koji je počeo izlaziti 1876. godine. Osnivači poentiraju na problemu političke, koja rađa društvenu polarizaciju i razdire američku zajednicu. Pozivaju se na recentne ankete koje pokazuju nezadovoljstvo javnosti duopolom demokrata i republikanaca. Prema CNN-u, 67% registriranog biračkog tijela smatra da demokratske kandidatkinje i kandidati za Kongres ne posvećuju dovoljno pozornosti najvažnijim problemima. U republikanskim je redovima riječ o 65% koji dijele to mišljenje. “Zato se okupljamo - demokrati, republikanci i neovisni - kako bismo izgradili novu, ujedinjujuću političku stranku za većinu Amerikanaca koji žele prevladati podjele i odbaciti ekstremizam”, lijepo poručuju.
Zašto je to važno?
Stranka “Naprijed” formalno je osnovana u srijedu. Plan djeluje održivo, počet će obilaziti gradove kako bi upoznali građanstvo s političkom platformom te ih privukli, a službeno će predstaviti stranku 24. septembra u Houstonu. Prvu stranačku konvenciju održat će u ljeto iduće godine. Planiraju se pojaviti na izborima 2024. godine nastojeći pomutiti račune i jednoj i drugoj stranci, a prije toga osigurati sve potrebno da bi mogli registrirati kandidate. “Većina trećih stranaka u historiji SAD nije uspjela zaživjeti, bilo zato što su bile ideološki preuske ili zato što je stanovništvo bilo nezainteresirano. Ali birači pozivaju na novu stranku sada više nego ikad”, navode. Prema Gallupovom istraživanju od 15. februara ove godine 62% ispitanih smatra da je treća stranka potrebna, što je rast od 5% u odnosu na septembar prošle godine.
Politička platforma se bazira na dva stupa: "Ponovno osnažiti poštenu, cvjetajuću ekonomiju" i "dati Amerikancima više izbora na izborima, više povjerenja u vladu koja radi i više glasa kad je riječ o našoj budućnosti", piše Jutarnji.
Šta je šira slika?
Fragmentacija političke scene proces je koji u Evropi traje od globalne finansijske krize iz 2008. godine. Americi treba malo da se uključi u trendove, a često i ne vole prihvatiti trendove ako ih nisu sami izmislili. Ipak, kad vide da je nešto dobro, kao francuski film “Trois hommes et un couffin” (Tri muškarca i kolijevka), napravit će američku verziju.
Američka je unutarnja politika u haosu. Republikanci se pretvaraju u radikalnu/ridikulnu stranku od pojave pokreta “Tea Party” (čajanka) što je kulminiralo izborom Donalda Trumpa za predsjednika. Demokratsko progresivno krilo ima malo zajedničkog s centrističkim dijelom stranke. Prostor za svježe političke ideje postoji. Pitanje je u kojoj je mjeri američko biračko tijelo pripravno za promjenu okoštalog dvostranačja. Hoće li riskirati da im propadne glas, posebno u situaciji ako se na izborima pojavi Trump. Ili sadašnji predsjednik Joe Biden. Treći predsjednički kandidat Ralph Nader oduzeo je glasove demokratskom kandidatu Alu Goreu i omogućio pobjedu Georgea W. Busha, sina.
Ipak, Zastupnički dom s tri stranke, to je festival demokracije koji bi trebalo što prije ostvariti.
Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je ponovo snizio prognoze rasta za svjetsku ekonomiju, upozoravajući na rizike visoke inflacije i rata u Ukrajini koji bi mogli gurnuti svjetsku ekonomiju na rub recesije. Rast globalne ekonomije u 2022. godini usporit će na 3,2%, objavio je MMF, snizivši prognozu iz aprila prema kojoj je bio projiciran u visini 3,6 posto. Nije to velika razlika, ali je pokazatelj trenda a to nikad nije dobro. Neće biti bolje ni iduće godine, u travnju se projiciralo 3,6%, sada 2,9%. Glavni je problem koji brine ne samo MMF mogućnost da svijet, dakle vodeće ekonomije SAD i EU krajem ove godine zarone u recesiju koja bi mogla biti posljedicom podizanja referentnih kamatnih stopa. Bila bi to druga recesija nakon 2020. godine, preblizu, upozoravaju iz MMF-a.
Narodna Republika Kina se u i dalje snažno globaliziranom svijetu ne suočava s tim nego vlastitim izazovima koji je ograničavaju da bude pogonska snaga ekonomije. Japan to više ne može, a Indija još uvijek ne može.
Zašto je to važno?
Navedeno je ljepša slika. Ima i gora. MMF je objavio da su najnovije ažurirane prognoze "iznimno neizvjesne" i podložne negativnim rizicima ruske agresije na Ukrajinu zbog koje rastu cijene energije i hrane. Prema "uvjerljivom" alternativnom scenariju, koji uključuje potpuni prekid isporuke ruskog plina Evropi do kraja godine i daljnji pad ruskog izvoza nafte za 30%, MMF predviđa da bi globalni rast usporio na 2,6% u 2022. i na dva posto u 2023., uz gotovo stagnaciju u Evropi i SAD idućoj godini. Ekonomisti finansijskog giganta JP Morgana u srijedu su objavili da bi prijeteća plinska kriza, zajedno s obnovljenim talijanskim političkim problemima, mogla gurnuti eurozonu u recesiju. Visoki troškovi energije guraju zapadnu Evropu prema recesiji", navodi se u izvješću S&P Global Market Intelligencea. Iako bi oporavak turizma i potrošačkih usluga mogao pružiti regiji blagu podršku u ljetnom tromjesečju, u četvrtom kvartalu vjerojatno će doći do novog zastoja s obzirom na nepouzdanu opskrbu energijom", dodaju.
Šta je šira slika?
“Budući da se planovi za racionalizaciju potrošnje energije za zimu usuglašavaju, očekujemo da će stroži finansijski uvjeti u Evropi izazvati mnogo goru reakciju u realnoj ekonomiji, s obzirom na stanje štednje, zaduženost kućanstava i bilance kompanija. Zima kuca na vrata Evrope", naveli su ekonomisti i analitičari još jednog finansijskog behemota, Citibanka.
Pripremimo, dakle, zaštitne mehanizme, na ličnom nivou. Ne vrijedi više ona iz 2008. godine, kod nas je sve propalo pa će i kriza. Ovo je trenutak kad realist smatra da ne treba očekivati da bude bolje. Prvo će biti loše, a kad bolje, ne zna se.
Mačka, “domaća životinja (Felis catus), sisavac s pandžama, lovi miševe (oličenje spretnosti, umiljatosti i dvoličnosti)”, piše Hrvatski jezični portal. Hrvatska enciklopedija navodi da je “prvotno bila udomaćena u Egiptu”. O njoj se malo, gotovo ništa ne piše u europskoj antici. Rječnik simbola koji su napisali J. Chevalier i A. Gheerbrant navodi: “Simbolika mačke vrlo je raznolika i koleba između dobrih i zlih značenja, što je jednostavno objasniti istodobno umiljatim i podmuklim ponašanjem te životinje.” Leksikon ikonografije, simbolike i liturgike zapadnog kršćanstva navodi da se “zbog svoga ponašanja, mačka uzima kao simbol lijenosti i požude”. Ali, postoji i “Gospina mačka” koja je betlehemskoj štalici omacila mačiće. Da, vrlo kompleksna životinja.
Zašto je važno?
Ugledni Poljski naučni institut klasificirao je domaće mačke kao "invazivne strane vrste", navodeći štetu koju uzrokuju pticama i drugim divljim životinjama, prenosi u srijedu agencija AP. Nakon čega se digla kuka i motika na Institut iz kojeg su u obranu rekli kako to ne podrazumijeva da mačke treba ubijati. Tvrde da samo navode znanstveni konsenzus da domaće mačke imaju štetan utjecaj na biološku raznolikost s obzirom na broj ptica i sisavaca koje love i ubijaju. I navode da mačka ispunjava 100% kriterija za uključivanje u strane invazivne vrste.
Dorota Sumińska, autorica knjige "Sretna mačka", pozvala je Institut da promisli bi li čovjek trebao biti na popisu “invazivnih stranih vrsta”.
Šta je šira slika?
Institut se nastavio braniti pa je naveo da je mačka vjerovatno udomaćena prije oko 10.000 godina na prostoru velikih civilizacija Srednjeg istoka. “Sa striktno naučne tačke gledišta, ta je vrsta strana u Evropi”, navodi Institut.
U kojem vjerojatno čekaju da konačno padne giljotina. Jer, Jarosław Kaczyński, neformalni poljski politički lider, poznati je ljubitelj mačaka s kojima živi. Snimljen je kako u Sejmu, dok traju rasprave, čita knjigu o mačkama. Nemam informacija je li se javio ili će samo Institutu smanjiti sredstva.
